Otvorenjem izložbe "Nova energija" u galeriji Oktogon počeo Zagrebački salon

Otvorenjem središnje izložbe u zagrebačkoj galeriji Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (NMMU), na temu Nova energija: primijenjena umjetnost u dijalogu s vremenom, u srijedu je počeo Zagrebački salon, jedna od najstarijih izložbi posvećena recentnoj umjetnosti u Hrvatskoj.

Na više zagrebačkih lokacija ovogodišnje, 61. izdanje Salona predstavlja 164 rada, kroz pet tematskih okvira - Nova funkcionalnost, Estetika otpornosti, Tijelo i prostor, Digitalna svakodnevica i Kritički dizajn.

Imali smo više od 330 prijava oko 200 autora, a pred nama su radovi njih 117, koji pokazuju raznolikosti domaće scene, od grafičkog i produkt dizajna, ilustracije, keramike do oblikovanja odjeće, nakita, prostora, multimedijskih i intermedijskih projekata, rekla je Elizabeta Wagner, koja uz Kseniju Foretić i Mašu Štrbac potpisuje kustosku koncepciju središnje izložbe.

Pohvalila je veliki broj mladih autora i studenata koji svojim radovima pokazuju da hrvatska primijenjena umjetnost i dizajn raspolažu kreativnošću, znanjem i energijom potrebnom za budućnost, što dodatno potvrđuju popratni programi Salona.

Rasprostranjen na više izložbenih lokacija Salon nije samo pregled recentne produkcije, nego i prostor susreta različitih disciplina, generacija, pogleda na svijet. Vjerujem da se upravo u tom dijalogu tradicije i inovacije, materijalnog i digitalnog, funkcionalnog i lirskog, najjasnije očituje njegova najveća vrijednost, ocijenila je.

Po riječima Maše Štrbac, tema izložbe se utjelovljuje kroz pet koncepata, od digitalne svakodnevice, otpornosti kao zahtjeva da racionalno koristimo resurse, promišljanja o tome koje su nam stvari korisne, a koje nam možda štete, do kritičkog dizajna koji reflektira društvo i odnosa tijela i prostora, a tu je i revijalni dio za umjetnike koji se nisu prepoznali u tematskim okvirima.

- Uvijek se kroz Salon prati razvoj onoga što se događalo recentno u posljednje vrijeme, ovaj put na području primjenjenih umjetnosti i dizajna, ali čini se da dođe tako u povijesti do nekih trenutaka kada je zapravo potrebno nešto novo, kada se više ne oslanjamo na razvoj, nego treba sve postaviti na nekim novim tekovinama, istaknula je kustosica Foretić.

Na glavnoj izložbi predstavljeno je više od 160 radova, gotovo 120 hrvatskih primijenjenih umjetnika, dizajnera, arhitekata.

- Stvar je o percepciji prirode. To sam napravila s djelom koje je ne samo nakit nego i zidna instalacija s kojom se možete igrati. Kroz svaku šetnju možete pronaći po neku novu grančicu i postaviti u tu instalaciju, objašnjava umjetnica Sabina Kolonić.

- Pozivam posjetitelje da uzmu kamere svojih mobitela skeniraju QR kod i putem QR koda otkrivaju tih mojih 5 vrsta digitalnog otpada, napominje umjetnica Kora Rogina.

Samostalnom izložbom "Izloženost" arhitektonski Peračić-Veljačić platnenim strukturama preoblikuje javne prostore, a ovom prilikom i jednu sobu Oktogona.

- Zrak prolazi kroz ovu sobu i mi smo prepušteni svemu onome što nas okružuje, nismo u nekom zatvorenom interijeru, nego upravo otvoreni u svemu oko nas. Takvi su svi projekti koje mi izlažemo na ovoj izložbi, to su naša 4 projekta koje smo radili na platnenim arhitekturama, kaže arhitekt Dinko Peračić.

Kao jedna od najdugovječnijih nacionalnih manifestacija posvećenih suvremenom umjetničkom stvaralaštvu, Zagrebački salon kontinuirano se održava od 1965. godine.

- Prve tri godine se organizirao tako da je bio namijenjen svim umjetnostima, da bi se zatim počeo trijenalno organizirati - Zagrebački salon likovne umjetnosti, onda sljedeće godine primijenjene umjetnosti i dizajna te arhitekture, podsjeća predsjednica ULUPUH-a Ivana Bakal.

Dijalog umjetnika i dizajnera s vremenom

Autorica likovnog postava i vizualnog identiteta izložbe Maša Vukmanović rekla je kako se radi o dijalogu primijenjene umjetnosti i dizajna s vremenom, koji je bio točka fokusa oko koje su umjetnici gradili vizualne identitete. Svi radovi su beskrajno različiti, stoga je bilo bitno napraviti vizualni identitet koji će povezati svu tu raznolikost u jednu vizualnu cjelinu, napomenula je.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je da je presretna što se Salon održava u prostoru koji su osvojili za kulturu u postpotresnoj situaciji i dodijelili ga NMMU koji ga i prije obnove velikodušno i široko, shvaćajući umjetnost kao nešto što okuplja, dijeli sa svima.

Uz središnju izložbu u Oktogonu se može vidjeti i popratne izložbe Izloženost / Exposure dobitnika Velike nagrade 58. zagrebačkog salona Dinka Peračića i Mirande Veljačić, te Igra kao slika okuplja radove studenata i nastavnika Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu koji istražuju videoigre i interaktivne digitalne medije.

Izložba Badel između stvarnosti i mogućnosti studenata zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta otvara se 3. srpnja u Muzeju Prigorja u Sesvetama, a tri dana kasnije u Galeriji Permanenta Djela govore više, u suradnji kustoskog kolektiva KVADAR i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu.

Tijekom Salona u izdanju Pučkog otvorenog učilišta Zagreb izaći će poseban broj časopisa 15 dana, posvećen povijesti Zagrebačkog salona, koji je utemeljen 1965. godine, a od 1976. u trijenalnom ritmu izmjenjuju se vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura.

Naizmjence ga organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA).

Izložbe ovogodišnjeg izdanja mogu se razgledati do 22. srpnja.