Priča o 180 godina hrvatskih muzeja počela je na Gornjem gradu

Hrvatski muzealci ove godine slave veliku obljetnicu - 180 godina djelovanja! Sve je počelo ambicioznom idejom o Narodnom muzeju po uzoru na one u Budimpešti i Grazu. 

Uključivanje građana u stvaranje kulture zapravo uopće nije moderan trend. Još 1846., predvodnici Hrvatskog narodnog preporoda to su i proveli u djelo u palači Drašković na zagrebačkom Gornjem gradu.

Građani su odvajali novac i darovali vlastito obiteljsko blago kako bi pokrenuli Narodni muzej.

- Skupina ljudi koja kupuje tu palaču u nju smješta muzej, Ilirsku čitaonicu, naravno, i nešto malo za zabavu, a to je casino, kao i veliku reprezentativnu balsku dvoranu na prvom katu. Dakle, svi oni ulaze u tu zgradu i to su zapravo one osnovne identitetske institucije Hrvatske, navela je muzeologinja Žarka Vujić.

Iako se oko datuma otvorenja Narodnog muzeja lome koplja, u Hrvatskom povijesnom muzeju čuva se prva Knjiga posjetitelja koja otkriva nove podatke.

- I ona ide od 10.9. tako da moguće da je netko donio krivi podatak. Međutim, ako gledate sa aspekta zbirki i formiranja muzeja onda to traje desetljećima, navodi Vujić.

„Narodni prosjak“ koji je stvarao temelje hrvatskih muzeja

Prirodoslovni predmeti i stare kovanice koje je muzej preuzeo od tadašnje Kraljevske akademije znanosti, udarile su temelj prve zbirke.

Pravi uzlet zbirka dobiva kada umirovljeni kapetan Mijat Sabljar daruje svoje arheološko i prirodoslovno blago. Dok ključni čovjek za financije i prikupljanje građe postaje Dragutin Rakovac - pravnik koji je neumorno radio na realizaciji cijelog projekta.

- U krugovima Iliraca kolokvijalno su ga nazivali ‘narodnim prosjakom’, a to znači da je svaki put kada bi nekoga sreo naglasio da i dalje prikupljaju predmete za muzej. Ono što mi kažemo, gotovo je sagorio u svemu tome. Dobio je upalu pluća, a gledam tu njegovu osmrtnicu i lijepo piše u njoj: tajnik Gospodarskog društva, ali i čuvar Narodnog muzeja. Dakle, možemo reći da je on stvarno bio prvi kustos muzeja, objašnjava Vujić.

Iako su postojali planovi za izgradnju samostalne zgrade, Narodni muzej ostao je nedovršen projekt bez vlastitog krova i uprave. Iz vizionarskog "prosjačenja" na kraju su se izrodila tri današnja zagrebačka muzeja: Arheološki, Povijesni i Prirodoslovni muzej.

Gornjogradska palača Narodnog doma u kojoj je sve počelo, danas je pod skelama i čeka kraj protupotresne obnove.