Izložba i monografija za sto godina Muzeja grada Šibenika

25.09.2026.

08:59

Autor: Ana Petrić Mrkota/V.M./Vijesti iz kulture/HRT

Izložba i monografija za sto godina Muzeja grada Šibenika

Sto godina Muzeja grada Šibenika i stotinu godina od rođenja njegova nekadašnjeg ravnatelja Slave Grubišića - te dvije velike obljetnice obilježavaju se izložbom i fotomonografijom "Naših prvih sto" i trodnevnim znanstvenim skupom "U čast Slave Grubišića: Šibenik kroz stoljeća". 

Sto godina stalo je među muzejske zidove - u fotografije, događaje i priče koje svjedoče o prošlosti Šibenika i njegova Muzeja. Izložba "Naših prvih sto donosi priču o stoljeću djelovanja ustanove, od njezina osnutka do danas.

- Kad pričamo o Muzeju grada Šibenika, on je čuvar naše kulturne baštine. Ovo je ustanova u kojoj se kriju sve naše tajne, svi naši predmeti, neke uspomene i sjećanja koji su ili na papiru ili na slici ili u pojedinim predmetima, ističe Toni Brajković, ravnatelj Muzeja grada Šibenika.

Povijest Muzeja nije samo povijest njegovih zbirki. Priča je to i o ljudima koji ga čine jer ipak, iza predmeta stoji priča, a iza Muzeja stoje - ljudi:

- Dakle pričamo o generacijama muzealaca koji su ostavljali trag u ovoj ustanovi, radom, znanjem, neki i osobnošću. Tako da i sam naziv izložbe "Naših prvih sto" nije samo ono klasično obljetničko "naših" - to smo svi mi, napominje Marijana Klisović, autorica izložbe i fotomonografije.

"Naših prvih 100"

"Naših prvih 100"

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Među onima koji su ostavili trag posebno mjesto ima Slavo Grubišić, povjesničar i dugogodišnji ravnatelj Muzeja. U godini u kojoj Muzej slavi stoljeće djelovanja, obilježava se i stota obljetnica Grubišićeva rođenja. Njegovu radu, ali i povijesti šibenskog Muzeja posvećen je i trodnevni znanstveni skup.

- Vjerujem da će skup donijeti čitav niz novih znanstvenih spoznaja o Šibeniku koje su temeljene na istraživanju neobjavljenog arhivskog gradiva što je zapravo i temelj bio suradnje između našeg Odsjeka i profesora Slave Grubišića, kaže Iva Kurelac, viša znanstvena suradnica HAZU-a.

- Mi učimo još od njega, od njegovog načina rada - jako sistematičnog, jako pedantnog... On je pazio na svaki detalj i jako mu je bila važna originalna građa, sakupljanje originalne građe. Među ostalim on je zaslužan za adaptaciju ove zgrade, dodaje Marina Lambaša, muzejska savjetnica iz Kulturno-povijesnog odjela Muzeja grada Šibenika.

Od prvih muzejskih zbirki do današnjih istraživanja - prvih sto je ispričano. Idućih sto - tek treba biti ispisano.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!