Mladi, droga i očaj: Lovrenski šokirao iskrenom pričom o odrastanju

U Zagreb je stigla norveška književna zvijezda hrvatskih korijena Oliver Lovrenski. U hit-romanu "Kad smo bili mlađi" piše o najosjetljivijim godinama odrastanja, a u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Norveške s tom temom gostuje na Festivalu empatije. 

Njegova priča služi kao putokaz za bolje razumijevanje maloljetničke delinkvencije. Sa samo 19 godina Oliver Lovrenski osvojio je norvešku književnu scenu debitantskim romanom koji je napisao na mobitelu.

Bez mnogo interpunkcije, ali uz gomilu psovki, emotikona i sirovog uličnog slenga.

- Knjigu sam počeo pisati na životnoj prekretnici. Bilo mi je prirodno pisati o ulicama Osla i jeziku moje generacije. Najdraži trenutak mi je onaj iz Beograda, kad mi je prišao mladić samo da mi zahvali što sam kroz svoju priču dao glas njegovu iskustvu, rekao je autor knjige "Kad smo bili mlađi" Oliver Lovrenski.

I domaći se studenti lako prepoznaju u njegovim rečenicama u vještom prijevodu Miše Grundlera.

- Kad čitaš ovu knjigu suosjećaj zapravo s tim likom, neovisno o tome je tema obiteljsko nasilje, što je isto lajtmotiv ili zanemarivanje, za sve te likove uvijek imate razumijevanja.

- Likovi u ovoj knjizi su meni bili jako opipljivi i jako realni i imala sam dojam dok sam čitala kao da sjedim na kavi s nekim frendom koji mi prepričava što je bilo za vikend. Dobro ne baš sve.

Lovrenski piše o tinejdžerima koji u drogu i sitni kriminal ne bježe iz obijesti, nego zato što je njihova unutarnja bol postala neizdrživa.

- Pisao sam o njima s ljubavlju kako biste ih razumjeli čak i ako vam je njihov svijet stran. Kroz knjigu podsjećam i na njihova teška djetinjstva jer moramo razumjeti uzrok, a ne samo osuđivati posljedice, poručio je Lovrenski.

Paralela s našom svakodnevicom je jasna: od incidenata u školama do aktualnih dojava o bombama. Sve su to pozivi u pomoć.

- Maloljetnička delinkvencija kao prvo nije nešto strašno. Nju treba gledati u okviru toga da su to mladi koji prelaze granice jer sada mladi mogu na drugačiji način prelaziti granice. Ovi mladi koji su slali poruke o bombama i tako dalje oni su samo iskoristili mreže, iskoristili su moć interneta da ne mogu biti otkriveni, to bi radili vjerojatno i mi, odnosno neki naši mladi, istaknuo je psihijatar i psihoanalitičar Hrvoje Handl.

Umjesto etikete 'delinkventa', kažu stručnjaci i sam autor knjige, rješenje je u empatiji.

Dopustimo li mladima da govore, dobit ćemo odgovor na pitanje - zašto. A upravo je to prvi korak prema promjeni.