Potres otkrio stoljeća skrivene povijesti: Nova izložba u Muzeju grada Zagreba

Izložba Postpotresna arheologija Zagreba, na kojoj su prvi put predstavljeni arheološki nalazi pronađeni tijekom obnove grada od posljedica potresa iz 2020. i koja otkriva bogatstvo njegovih dosad skrivenih povijesnih slojeva, otvorena je u Muzeju grada Zagreba.

Od stotina kilograma pronađenog materijala izloženi su najzanimljiviji primjerci i terenska dokumentacija istraživanja s 19 lokacija, među kojima su zagrebačka katedrala, franjevački samostan na Kaptolu, samostan karmelićana u Remetama, povijesne palače Gornjega grada te crkve u Stenjevcu, Markuševcu i Čučerju.

Iako obnova još traje počinjemo rekapitulirati postignuća onoga što nazivam generacijskim poduhvatom obnove koji smo poduzeli zadnjih pet i pol godina, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek otvarajući izložbu.

Ocijenila je da je izložba postavljena tako da daje dobar uvid u složenost poduhvata obnove, svjedočeći da se paralelno sa zahtjevnim procesom objedinjavanja i pripreme dokumentacije, evaluacije, procjene i popisa šteta, izrade preliminarnih planova obnove odvijao jednako važan stručni dio što bi u normalnim okolnostima bio višegodišnji posao koji bi bio preduvjet da se počne razmišljati o obnovi.

Po njezinim riječima, putem Ministarstva obnovom je obuhvaćeno 511 zgrada, njih barem još 150 povijesnih financirano je kroz druge resore, a sve to kroz iznimno kratke rokove. Maksimalno smo iskoristili sredstva i postigli najveće bogatstvo, a to je nevjerojatna sinergija projektanata, građevinara, izvođača i svih stručnjaka, konzervatora, restauratora, arheologa i povjesničara umjetnosti, istaknula je Obuljen Koržinek. Kako je dodala, vrijeme je da se u Hrvatskoj i inozemstvu počnu dijeliti jedinstvena iskustva stečena u vrijeme krize.

Potres je pokrenuo procese obnove koji se možda ne bi dogodili

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet rekao je da su potresi iz 2020. bili velika nevolja i zlo, ali i okidač za procese obnove koji se dugo ili u nekim slučajevima možda nikada ne bi dogodili, a za procese obnove povukli su i ogromna sredstva Europske unije.

Ustvrdio je da se zgrade sada ne vraćaju u prvobitno, nego u bolje stanje bit će otpornije na potrese i infrastrukturno bolje opremljene. Samo u gradskom portfelju čak je 207 zgrada javne i društvene namjene u procesu i pri kraju zahtjevnog procesa obnove, napomenuo je.

Obnova je bila okidač i da otkrijemo što se nalazi ispod oštećenih zgrada, a što se isto ne bi dogodilo da nije bilo potresa. Arheolozi, restauratori i konzervatori bili su u vremenskoj stisci da se zgrade što prije obnove, a istovremeno je trebalo što bolje istražiti arheološka nalazišta, dodao je.

Arheolozi Muzeja grada Zagreba među prvima su nakon potresa izašli na teren, najprije su u zagrebačkoj katedrali sudjelovali u pronalaženju dijelova nadgrobne ploče biskupa Luke Baratina, a potom, uz konzervatore, restauratore i građevinske stručnjake, u istraživanjima na brojnim zaštićenim spomenicima koja svjedoče o razvoju Zagreba kroz stoljeća.

Pronašli su, među ostalim, ostatke drvenih vodovoda iz 15. stoljeća ispod Banskih dvora, jednom od prvih lokaliteta na kojem su bili angažirani, potom srednjovjekovnu smočnicu s keramičkim posudama s biljnim ostacima, sjemenke, koštice, zrna, te trgovačke pečate iz Engleske i Italije s kraja 16. stoljeća koji su se pričvršćivali na tekstil pripremljen za prodaju.

Autor izložbe Boris Mašić rekao je da je namjera izložbe bila pokazati što su zapravo konzervatori, arheolozi i restauratori radili tijekom obnove i koliko su tako veliki projekt odradili na najbolji mogući način.

Po njegovim riječima, izložen je samo mali dio nacrtne i fotografske dokumentacije, u determiniranju eksponata ukazuju na atribut onih pokretnih jer dio nepokretnih nalaza, posebno ostaci zidova, konzervirani su na mjestu nalaza, a budući zadatak je i njih prezentirati javnosti, ne samo na izložbama nego i na mjestima gdje su i pronađeni.

Naizgled beznačajan, veličinom neprimjetan. Broš pronađen na lokalitetu Franjevački samostan na zagrebačkom Kaptolu otkriva nam tajne mode 14. stoljeća.

- Broš pronađen u grobu djeteta. Nastao je zapravo prema uzrocima iz Francuske koji je zapravo izrađen od banovca, novca koji se koristio u drugoj polovici 13. stoljeća, kaže Boris Mašić.

Rezultate istraživanja po prvi put predstavljaju izlaganjem predmeta s 19 lokaliteta iz Zagreba i Zagrebačke županije. Za što realističniji doživljaj arheoloških istraživanja zaslužne su fotografije i dokumentacija direktno s terena.

Otkrili su, primjerice, da su Banski dvori u srednjem vijeku imali smočnicu.

- U njoj su sačuvane koštice od soka koji se pio u srednjem vijeku, zvao se ver juice, tamo su našli i plombu za uvoznu tkaninu iz Engleske iz vremena Elizabete prve, rekao je Mašić.

Dok je zemlja još podrhtavala od potresa, stručnjaci su izašli na teren. S građevinarima, prvi su na lokacijama bili upravo arheolozi i konzervatori. Cilj im je ovom izložbom pokazati složenost toga naizgled nevidljivog posla koji traje već više od pet godina.

- Izložba mi se jako sviđa, vjerujem da će se sviđati i svim našim posjetiteljima. Uz predmete naravno, puno više znači i priča koje dolaze uz te predmete pa se nadamo da će doći na vodstva koje će organizirati naši kustosi i arheolozi, izjavila je Aleksandra Berberih Slana, ravnateljica MGZ-a.

Iz stotina kilograma pokretnog arheološkog materijala, za izložbu su odabrani oni najbolji i već obrađeni komadi. Nastavak istraživanja uskoro mogao donijeti još novih povijesnih otkrića.

Izložba, organizirana u suradnji Muzeja grada Zagreba i Gradskog ureda za kulturnu i prirodnu baštinu, bit će otvorena 20. rujna.