Kako nastaje kvalitetna književnost i tko je čita?

U kakvim uvjetima danas nastaje književnost i tko je zapravo oblikuje? Je li to i dalje autorski čin ili rezultat tržišta i sustava? Odgovore je ekipa Vijesti iz kulture potražila kod vodećih ljudi kulturne scene, izdavaštva i akademske zajednice.

U poplavi književne produkcije, vidljivost i književna vrijednost često se moraju izboriti s količinom novih naslova i pritiscima tržišta. Jedan od glavnih faktora je način na koji čitatelj dolazi do knjige.

- Danas postoje brojni pisci koji zapravo dobro funkcioniraju na društvenim mrežama i koji barem ovu famoznu vidljivost o kojoj stalno govorimo nekako rade čak mimo svojih nakladnika, komentira Jagna Pogačnik, književna kritičarka i prevoditeljica.

- Mi više nemamo velikih bestsellera i to je opet nešto što je svjetski problem. Dakle, u tom smislu imamo demokratičnost da je puno više izdavačkih kuća, lakša se knjiga izdaje, napominje Seid Serdarević, glavni urednik nakladničke kuće Fraktura.

Književna produkcija i ulaganja u čitateljsku infrastrukturu i dalje ovise o državnoj podršci.

- Izdvajanje za knjigu i nakladništvo je do 2026. godini iznosilo gotovo 9 milijuna eura. Tu su svi oblici od potpore - od otkupa knjiga do nabave knjiga za narodne knjižnice, do stimulacija do prijevoda... Tu su i mnogi programi koji razvijaju publiku, ističe Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture.

I to publiku koja se bori s fragmentiranom pozornošću i utjecajem algoritama:

- Danas smo opterećeni time da neki algoritmi prate naša ponašanja, prilagođavaju ponudu našem ponašanju, ali ako izuzmemo taj neetični ili nepotrebni način korištenja, zaista mogu pomoći izdavačima u tome da vide koliko su neke platforme dobre ili na koji način ih prilagoditi, objašnjava Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektronike i računarstva.

- Postoji nova generacija mladih, možemo reći elitistička generacija, koja ipak čita i to čita bilingvalno. Danas je engleski postao nekakav standard gdje djeca nevjerojatno dobro čitaju na engleskom i pišu tako da se tu događa jedan pomak, kaže Anica Tomić, redateljica i profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Osijeku.

Što znači da se domaći pisac ne natječe samo s kolegom iz susjedstva nego i s najnovijim hit-naslovom s TikToka, a to pak otvara pitanje kako će ova vrsta književne globalizacije s vremenom utjecati na sve nacionalne književnosti.