"Poslijepodne s audioknjigom": Knjige se sve više slušaju

Zbog sve većeg interesa javnosti za audioknjige, platforma Book&Zvook u Udruženju hrvatskih arhitekata održala je prvi međunarodni skup s temom audioknjiga u Hrvatskoj pod nazivom "Audiobook Afternoon", u slobodnom prijevodu "Poslijepodne s audioknjigom". Vodeći nakladnici iz Švedske i Njemačke podijelili su svoja iskustva s hrvatskom publikom.

Kad su prije više od 30 godina u SAD-u audioknjige doživjele prvi značajan zamah, postojali su strahovi da će “preuzeti svijet” i ugroziti tradicionalne knjige, no praksa je pokazala suprotno.

- Studije i iskustva zrelih tržišta pokazuju da čitatelji fizičkih knjiga i slušatelji audioknjiga nisu ista publika, a audioknjige otvaraju novo tržište za nakladnike, rekao je Carlo Carrenho, međunarodni konzultant za audio izdavaštvo.

Unatoč napretku umjetne inteligencije i sve dostupnijim alatima za sintetsku naraciju, stručnjaci ističu kako publika i dalje više cijeni ljudski glas.

- Umjetna inteligencija ubrzava proizvodnju i poboljšava kvalitetu, ali ljudski glas ostaje ključan. Profesionalni narator privlači slušatelje, a književnici sami čitaju isključivo ako imaju stručno istrenirane glasove, jer kvalitetu nikad ne kompromitiramo. To je umjetnička forma, kaže Colin Hauer, direktor izdavačke kuće Hörbuch Hamburg.

Audioknjige sve popularnije i u Hrvatskoj

Premda Hrvatska još ne doseže popularnost audioknjiga kakvu bilježe SAD, Njemačka ili Švedska - gdje je 2024. čak 60 % svih kupljenih knjiga bilo u obliku audioknjiga - na regionalnoj razini vidljiv je kontinuirani rast interesa.

- Ja mogu i da potvrdim jer mi kao platforma imamo i audioknjige na makedonskim i na hrvatskom i na srpskom i primjećujemo da tu ne postoje barijere, nego ako vide vrijednost u audioknjizi na bilo kojem jeziku, oni slušaju, kaže Nenad Iđoški, osnivač regionalne platforme Knjigapriča.

60 000 preuzimanja aplikacije od osnutka specijalizirane platforme, 35 000 aktivnih korisnika u prošloj godini i više od 700 snimljenih sati sadržaja za reprodukciju - brojke su koje potvrđuju kako audioknjige u Hrvatskoj više nisu eksperiment, nego navika. 

-  Podjednako muškaraca i žena ima među našim slušateljima. Ta razlika nije toliko velika kao što je u statistici klasične knjige. Mi znamo da su to slušatelji koji uglavnom žive u urbanim sredinama. Slušatelji srednje dobi. Nadamo se da ćemo dosegnuti mlađu populaciju, to i jest neka ideja, rekla je Ljubica Letinić, suosnivačica platforme "book&zvook".

Odnedavno u aplikaciji "book&zvook" dostupne su i knjige na engleskom jeziku - među njima i presjek suvremene hrvatske književnosti. A taj će izbor sljedeći tjedan biti predstavljen na sajmu knjige u Londonu.

Tržišta u Europi jako se razlikuju

- Do sada je zabilježeno 60.000 preuzimanja naše aplikacije i imamo 35.000 aktivnih korisnika u prošloj godini. Kad kažem 35.000 aktivnih, to znači onih koji su ušli u aplikaciju i slušali, pregledavali katalog, slušali besplatne ulomke zadržavali se i vraćali. Mi primjećujemo rastući trend iz godine u godinu i u prodaji, rekla je Letinić.

 - Trebalo nam je pet godina da dođemo do prvih 100 knjiga, za godinu i pol smo na 200. Svjesna sam da su to mali apsolutni brojevi. Imamo svega 200 knjiga, a počeli smo s 10. Trebalo nam je pet godina da dođemo do prvih 100 knjiga, ali smo sada u godinu i pol dana već dosegnuli skoro 200. To ubrzanje produkcije smatramo esencijalnim, rekla je. Istaknula je i da uglavnom objavljuju književnost te nešto publicistike i dječjih izdanja.

- Tržišta audioknjiga u Europi jako se razlikuju, zbog čega je teško govoriti o cijeloj Europi uopće. Primjerice, u Portugalu postoji relativno mali broj audioknjiga, ali tržište raste. S druge strane, Skandinavija je jedno od najrazvijenijih tržišta audio-knjiga u svijetu, s posebnim fokusom na Švedsku, Dansku i Norvešku", rekao je Carrenho, koji ima uvid u globalne trendove i razvoj audioknjiga na različitim jezičnim tržištima.

Istaknuo je da je situacija u Njemačkoj po pitanju audioknjiga na još višoj razini budući da tamo postoji duga tradicija slušanja književnih sadržaja. 

Zvučna knjiga vraća nas u vremena kad je književnost bila samo usmena

Pisac Kristijan Novak smatra da će zvučne knjige tek zaživjeti u Hrvatskoj, za nekoliko godina.

Kaže da najviše voli slušati publicističke naslove, a kad su književna djela u pitanju draži mu je tradicionalni 'papirnati format' kako bi se mogao vraćati na neke rečenice.

- Ne mislim da zvučne knjige kvare doživljaj. Naprotiv, mislim da kada netko dobro čita, doživljaj može biti i jači. Ovo je prelazak iz čitanja u slušanja, drugačije su dinamike i s vremenom će se iskristalizirati kome više odgovara čitanje, a kome slušanje, kazao je Novak.

Kvizašica i prevoditeljica Morana Zibar smatra da je zvučna knjiga odlično sredstvo za produbljivanje koncentracije slušanja.

- To nas vraća u vremena kada je književnost bila samo usmena, rekla je.