Izložba vrijednih umjetničkih djela iz zbirki cijenjenih kolekcionara

Prvi put nakon dugo godina javnost će moći vidjeti djela iz dvije iznimno vrijedne privatne kolekcije, povijesno važne zbirke obitelji Weiss i osobne zbirke naivne umjetnosti nedavno preminulog violinista i dirigenta Tonka Ninića. Uoči velike aukcije, djela će se moći vidjeti u zagrebačkoj galeriji Artmark, na predaukcijskoj izložbi.

Bit će izloženo 50-ak djela iz zbirke Ervina i Branke Weiss, jednih od najvažnijih kolekcionara međuratnog Zagreba. Oni su 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća kao imućni industrijalci obilazili europske aukcije i kući donosili djela talijanskih, flamanskih i srednjoeuropskih majstora i škola.

- Gospodin Weiss vodio je detaljnu kartoteku svih svojih djela. Svako djelo je obilježavao, iza svake slike postoji mala naljepnica njegovim rukopisom napisana s njegovim inicijalima i brojem djela koje odgovara kartoteci. Te se kartice i danas nalaze kod nasljednika koji su van Hrvatske. Nasljednici su ih drage volje dali na uvid kako bi se napravila opsežna, dubinska inventura da se provjeri je li sve na mjestu te da se usporedi ono što je zaplijenjeno s onim što danas dobivamo, tumači odvjetnica obitelji Weiss Ema Kalogjera-Juranić.

- O njegovom predanom radu svjedoči podatak o velikoj knjižnici koju je imao, no nije nam poznata njezina sudbina. Nabavljao je knjige iz kojih je crpio znanja o umjetninama koje se nude. Radi se većinom o portretima, malim formatima, plaketama, bjelokosti. Dakle, vrlo vrijedan kolekcionarski materijal, kaže Lada Bošnjak Velagić, povjesničarka umjetnosti, muzejska savjetnica NMMU.

Nakon Drugog svjetskog rata zbirka Weiss koja je brojala više od 3000 predmeta je nacionalizirana i razmještena po zagrebačkim muzejima. Danas je nekolicina predmeta iz zbirke izložena tek nekoliko kuća dalje od njihova nekadašnjeg salona u Boškovićevoj ulici. 

U istom prostoru otvara se i intimni svijet Tonka Ninića. Virtuoz, profesor i dugogodišnji voditelj Zagrebačkih solista bio je i strastveni kolekcionar. Godinama je sakupljao najbolja imena hrvatske naive. U njegovoj kolekciji našli su se radovi Matije Skurjenija, Ivana Rabuzina, Ivana Večenaja te Željka Seleša.

- On je u principu stjecao samo radove direktno od umjetnika, nije bilo nikakvih posrednika, trgovaca, galerista, rekao je zamjenik direktora Artmarka Luka Filipović.

Izdvojio je rad Matije Sukrjenija iz 1969., Seljačka buna Matije Gupca.

- Skurjeni je bio slikar koji je pripadao fokusu naivnih umjetnika, ali je bio i pripadnik grupe Gorgona, tako da je to netko tko je spajao svjetove koji se na prvu ne mogu spojiti, dodao je.

Uvid u dvije zbirke javnosti će biti dostupne do 10. prosinca kada slijedi aukcija na kojoj će većina djela prijeći u ruke novih kolekcionara.