Studenti i stručnjaci u Šibeniku obnavljaju kamene portale stare gradske jezgre

U Šibeniku su se posljednjih dana okupili vodeći stručnjaci, restauratori i studenti iz cijele Hrvatske, u sklopu drugog izdanja ConserveUs Festivala. Uz praktičan rad na ulicama i obnovu kamenih portala, posjetitelji su pratili i stručna predavanja koja povezuju restauraciju i očuvanje kulturnog identiteta.

Šibenska stara gradska jezgra muzej je na otvorenome. No kako ove kamene portale ne bi nagrizao zub vremena, potrebna je ruka stručnjaka.

Teoriju s fakulteta mladi restauratori primjenjuju praktično, na terenu.

- Imaju tri mjesta, imaju tri portala, onda smo se podijelili u nekoliko grupa pa idemo i izmjenjujemo se cijelo vrijeme, rekao je Karlo Deranja, student konzervacije i restauracije.

- Izvrsna prilika da mi kao mladi ljudi, mladi studenti imamo priliku vidjeti na licu mjesta nekakve problematike, govori Hana Sirotković, studentica na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje Sveučilište u Zagrebu.

Jer rad na povijesnim objektima složen je i zahtjevan proces. Primjena suvremenih metoda podrazumijeva i svakodnevno prilagođavanje zatečenom stanju na kamenu.

- Tu treba strpljivo, polako. Svaki novi sloj donosi neku novu informaciju i neku novu situaciju koja traži nešto što nismo možda predvidjeli ni troškovnikom ni konzervatorskim elaboratom, ističe profesor na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje Sveučilišta u Zagrebu, Alen Novoselec.

Konzervatora i restauratora na razini države nema mnogo pa su ovakvi međunarodni skupovi i radionice iznimno važni.

- To su buduće kolege, nas je malo, nismo brojčani kao ekonomija ili neke druge struke tako da upravo oni će sutra surađivati bez obzira radi li u Zagrebu, Split, restauratorskom zavodima, muzejskim radionicama, rekla je dekanica Umjetničke akademije u Splitu, Miona Miliša.

U samo nekoliko godina u Šibeniku je obnovljeno 50 kamenih portala i nekoliko drvenih vratnica.

- Šibenska gradska jezgra je prepuna arhitektonskih detalja, što se tiče kamenih portala konzervatorski odjel u Šibeniku ih je nabrojao oko 400 ali smo zajedno u suradnji s konzervatorskim odjelom odabrali 93 najvažnija, govori Nikola Grubić, predsjednik Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac.

Očuvanje spomeničke baštine traži zajednički pristup institucija, struke i lokalne zajednice.

- Mi smo rekla bih blagoslovljeni s toliko baštine da mislim da i bolje i bogatije zemlje ne bi mogle više i bolje upravljati njome. Samo u tom spoju poštovanja suvremenog života i suvremenih potreba ljudi sa zakonima struke možemo ići naprijed, kazala je Ivana Svedružić Šeparović, pročelnica Službe za odjele izvan Zagreba, Hrvatski restauratorski zavod.

Vraćajući stari sjaj svojoj baštini, Šibenik s ponosom čuva bogatu povijest.