Tradicionalna drvena brodogradnja mogla bi dobiti svoj školski smjer

Sve je manje i kalafata - majstora drvene brodogradnje. Starije generacije odlaze, a vještini gradnje tradicijskih brodova mlade nema tko poudučiti. Može li to promijeniti novi kurikul koji izrađuju Muzej betinske drvene brodogradnje i Agencija za strukovno obrazovanje? 

Zanat tradicionalne drvene brodogradnje, koji polako nestaje s hrvatske obale, mogao bi dobiti novi poticaj kroz obrazovni sustav. U tijeku je izrada strukovnog kurikula za školovanje budućih kalafata, a prvi učenici mogli bi upisati smjer drvene brodogradnje za dvije godine u Šibeniku.

Poticaj za očuvanje zanata dolazi u trenutku kada je sve manje majstora i brodogradilišta specijaliziranih za drvene brodove.

U Betinu je ovih dana na obnovu stigla devet metara duga komiška falkuša, u radionicu brodograditelja koji je desetljećima gradio tradicijske brodove.

- Ovaj primjerak je došao nakon 30 godina kod mene da bi ga moji kolege renovirali i dali mu jedno generalno uređenje, rekao je brodograditelj Milan Jadrešić.

Tijekom radnog vijeka izrađivao je i do deset tradicijskih brodova godišnje, no danas je slika drukčija.

- Drveni brodovi odumiru, ali još uvijek ih ima, rekao je.

Slična je situacija i u drugim škverovima uz obalu. U Sovlju se pred turističku sezonu još radi punim tempom, no majstora je sve manje.

- Nešto ljudi je ostalo koji imaju drvene brodove i koji to vole i održavaju. Ali sve je teže, manje je škverova, manje ljudi koji to rade, kalafata i tako, rekao je vlasnik brodogradilišta Igor Stipaničev.

Obrazovanje novih generacija

Zato se rješenje vidi u obrazovanju novih generacija. Prema prijedlogu, riječ bi bila o trogodišnjem strukovnom programu.

- To bi išlo po principu trogodišnje škole gdje je prva godina jednaka za sve graditelje brodova, uključujući plastične i metalne brodove, a onda se na drugoj godini učenici opredjeljuju za smjer drvene brodogradnje, objasnila je ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje Kate Šikić Čubrić.

Za mlađe generacije interes postoji. Ivan Stipaničev, koji je uz brodove odrastao, već zna čime se želi baviti.

- Pomagao sam, gledao sam uvijek kad se nešto radi jer me to zanima i želim to raditi kad narastem. Zanimljivi su mi više-manje svi brodovi, svi imaju neku svoju čar, rekao je.

Ako kurikul dobije potrebna odobrenja, prvi budući kalafati mogli bi školovanje započeti već za dvije godine.