Izložba "Ženska strana Novih tendencija" ispravlja nepravdu

Izložba Ženska strana Novih tendencija, koja će uz pomoć proširene stvarnosti predstaviti radove 31 domaće i međunarodne umjetnice čiji doprinos nije dobio odgovarajuće mjesto u dominantnoj povijesti tog pokreta, otvara se u četvrtak u KONTEJNER-u.

Utemeljena na istraživanju Olge Majcen Linn i Darka Šimičića, koji su uz Jasnu Jakšić kustosi izložbe, izložba kroz interpretaciju arhivske dokumentacije Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu otkriva manje poznatu povijest Novih tendencija i doprinos umjetnica koji je dugo ostajao u sjeni poznatijih muških protagonista, stoji u najavi.

Zagreb je 1960-ih bio jedno od međunarodnih središta umjetničkog eksperimenta, a Nove tendencije okupljale su umjetnike iz cijelog svijeta koji su istraživali odnose umjetnosti, znanosti i tehnologije. Pokret se uglavnom povezuje s muškim umjetnicima, iako su na izložbama između 1961. i 1973. sudjelovale umjetnice iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, što svjedoči o povezivanju umjetničkih scena s obje strane Željezne zavjese.

Među njima su bile danas međunarodno afirmirane umjetnice poput Bridget Riley, Dadamaino, Grazije Varisco, Marthe Boto, Marine Apollonio, Nande Vigo, Dóre Maurer i Lillian F. Schwartz, ali i manje poznate autorice.

One nisu djelovale kao zasebna struja, već bile ravnopravne u istraživanjima Novih tendencija, geometrijskoj apstrakciji, optičkim i kinetičkim fenomenima, programiranim strukturama, novim materijalima i računalnoj umjetnosti.

Eksperimentirajući s elektromotorima, magnetima, ogledalima i računalnim algoritmima, umjetnice su aktivno pomicale granice tadašnjeg razumijevanja umjetnosti, ističe se.

Dominacija muških imena

Uz Nove tendencije uglavnom se vežu muška imena poput Matka Meštrovića, Almira Mavigniera, Radoslava Putara, Borisa Kelemena i Bože Beka, a jedan od razloga što su umjetnice ostajale neprepoznate bio je i što su neke od njih djelovale u grupama ili s muškim kolegama.

- Upravo tu prazninu nastoji popuniti ovo istraživanje i izložba koja uz pomoć proširene stvarnosti oživljava arhivsku dokumentaciju i radove 31 umjetnice, donoseći novu interpretaciju povijesti pokreta i omogućujući publici drukčiji pristup umjetničkoj i kulturnoj baštini, poručuju autori izložbe.

Istraživanje, digitalne rekonstrukcije, XR interpretaciju i razvoj potpisuje umjetnik Mihael Giba, a izložba se razgledava uz XR naočale, kroz koje istodobno vide stvarni galerijski prostor i druge posjetitelje, dok se rekonstruirani radovi pojavljuju u prostoru kao da su doista prisutni.

Obilazak vodi kroz šest prostorija, od Novih tendencija 2 (1963.) do Tendencija 5 (1973.), između kojih virtualni lift posjetitelje vodi u novu prostoriju. Pritom se radovi ponašaju kao izvornici: kinetički objekti se vrte i titraju, svjetlosni radovi mijenjaju se pred posjetiteljima, a staklo i zrcala lome i odražavaju prostor.

Posebno mjesto u istraživanju zauzima Fedora Orebić, prva umjetnica iz tadašnje Jugoslavije koja je sudjelovala na izložbama Novih tendencija, još kao studentica arhitekture 1965. U zasebnoj su cjelini rani računalni radovi iz 1970-ih, čije algoritme posjetitelji mogu pokrenuti na ekranima i ploteru te pratiti nastajanje crteža.

Svaki rad prate informacije o djelu i umjetnici na hrvatskom i engleskom jeziku, uz projekcije arhivske građe s fotografijama izvornih radova, katalozima, pismima i dokumentima te materijalima nastalima tijekom procesa rekonstrukcije.

Ulaz na izložbu je besplatan, a može se razgledati do 26. studenoga.