Je li knjiga izgubila bitku s digitalnim sadržajima?

Otvoren je 46. Interliber. Više od 3000 izlagača iz 14 zemalja nudi knjige za sve ukuse i dobne skupine. Zemlja partner ove godine je Mađarska, a jedan od najcjenjenijih europskih pisaca, mađarski književnik Peter Nadas, počasni je gost sajma. Na omiljenom sajmu stvarale su se gužve već prvog dana.

Koliko i što čitamo? Kako potaknuti djecu i mlade na čitanje knjiga? Je li knjiga izgubila bitku s digitalnim sadržajima? O tome, ali i o 46. najvećoj književnoj manifestaciji u Hrvatskoj - Interliberu, govorili su gosti emisije "U mreži Prvoga". 

- Očekivanja su velika, Interliber uz kvantitetu, koju znamo da je uvijek imao, radi se o 120 tisuća posjetitelja koje očekujemo, dobiva u zadnjih 10-ak godina i kvalitetu. Programski, novi i stari autori, paneli, razni programi usmjereni žanrovski za određene grupe i interese, rekao je Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Istaknuo je kako je prvi dan prošao odlično.

- Bit će onako kako se nakladnici pobrinu kvalitetom svojih proizvoda koje moraju iskomunicirati malo ranije od Interlibera, nadam se da će ovaj dio ekonomski dio popusta biti dobro kalibriran.  Vrijeme će nas poslužiti, dodao je.

Najviše se čita beletristika - romani, fikcija, dječja literatura, stripovi, stručna literatura iz područja medicine i tehnoloških znanosti.

- Dobro se prodaju domaće stvari. Imate fenomen Kristijana Novaka koji je napravio roman prema kojem se rade kazališne predstave, snimaju se uskoro serije...

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl rekao je kako Interliber zasigurno doprinosi kulturi čitanja u Hrvatskoj. Podsjetio je kako je osim Interlibera u zadnjih nekoliko godina pokrenut i Mediteranski festival knjiga u Splitu te Panonski festival knjiga u Osijeku.

-  Ovakve manifestacije sigurno medijski lakše dopiru do opće publike i populariziraju knjigu i čitanje, što je bitno. Zadnji podaci pokazuju da u Hrvatskoj oko 40 posto stanovništva čita, što u principu i jest europski prosjek više-manje. Kad uzmemo podatke da se više knjiga prodaje i da se više knjiga posuđuje, onda dođemo do zaključka da manje ljudi više čita. Kako doći do toga da se poveća postotak čitanosti? Interliber je sigurno jedna od tih stvari, ali i cijeli set drugih stvari koje radi ministarstvo kulture, rekao je Partl.

Kod poticanja čitanja, naglasio je, bitna je infrastruktura.

- Bitne su knjižnice, pokretne knjižnice poput Bibliobusa, mjere od potpore za izdavanje knjiga do otkupa, nabave knjižne građe za knjižnice kako bi mogle biti aktualne s naslovima koji se traže, rekao je.

Urednik nakladničke kuće Jesenski i Turk Mišo Nejašmić kazao je kako već godinama čitanost u društvu pada što se pokušava promijeniti nizom mjera. Što se tiče nakladništva, dodaje Nejašmić, ono je dalje propulzivno. Međutim, nakladnici se moraju nositi se brojnim izazovima, a jedan od njih je i digitalizacija.

- Istraživanja pokazuju da se čita više nego ikada, samo u kraćim formama, više na digitalnim elementima i to je veliki civilizacijski izazov za cijelu knjigu, tako i nama koji živimo u jednom manjem jeziku, da uspijemo odoljeti brojkama koje se nameću i da možemo opstati, rekao je Nejašmić.

Prema istraživanju objavljenom uoči Noći knjige, 38 posto ljudi pročita godišnje barem jednu knjigu.

- Nismo mi nepismeno društvo, nego je taj kulturni obrazac vezan uz čitanje knjiga nešto na čemu se mora intenzivno raditi , primjerice projektima koje vodi Ministarstvo kulture gdje se počinje poticati roditelje da djeca od od najranije dobi budu izložena knjigama i čitanju. Naravno da je tu čitav niz drugih parametara, ekonomski i ostali u smislu dostupnosti knjiga. Nije jednaka dostupnost knjiga u Zagrebu i u Iloku. Kroz čitav niz projekata koje radimo nastojimo maksimalno pokriti cijelu regiju  i da se po mogućnosti mreže knjižara održavaju stabilno u cijeloj zemlji, rekao je Nejašmić.

Istaknuo je kako je prednost digitalizacije što su zahvaljujući internetu manje više sve knjige dostupne.