Monografija o ustaškom teroru u Glini

U Srpskom kulturnom centru "Josif Runjanin" u Glini predstavljena je znanstvena monografija Igora Mrkalja "Ustaški teror i genocid - primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine" koja donosi istraživanje i dokumentiranje zločina, što je, kako je istaknuto, posebno važno u vremenu kada povijesni revizionizam sve više uzima maha.

Predstavljanje na simboličan dan

Na temelju arhivske građe i povijesnih izvora monografija donosi dokumentiranu analizu događaja koji su i danas dio kolektivnog sjećanja toga kraja.

- Knjiga je bogato dokumentirana dokumentima iz raznih arhiva, dokumentirana je izjavama glinskog župnika Žužeka i samog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Dokumentirana je i različitim izjavama pripadnika ustaškog pokreta iz tog vremana. Prema tome to je to, ja bih rekao u ovom trenutku kraj priče o ovom traumatičnom događaju, rekao je povijesničar prof. dr. Ivo Goldstein, urednik monografije.

- Predstavljanje je održano simbolično 13. svibnja, na dan prvog masovnog ustaškog zločina u Glini 1941. godine, kada je bez ikakvog povoda uhapšeno, odvedeno i ubijeno oko 450 Srba iz Gline i okolice, rekao je povjesničar Milan Radanović.

- Time je Glina, dodao je, postala prvi grad u NDH u kojem su, svega mjesec dana nakon njezina proglašenja, pobijeni gotovo svi odrasli muškarci srpske nacionalnosti, što je trajno promijenilo socijalnu, profesionalnu i nacionalnu strukturu grada.

Autor knjige Igor Mrkalj smatra da njegova opsežna monografija predstavlja najpotpuniju rekonstrukciju i povijesnu raspravu o tim događajima.

- Knjiga predstavlja siguran i nezaobilazan temelj za suprotstavljanje svim manipulacijama, mistifikacijama i negacijama masovnih ustaških zločina, kao i općenito zločinačkog karaktera ustaške države, njezinih stvarnih ciljeva i načina funkcioniranja, rekao je.

Knjigu su zajedno objavili Srpsko narodno vijeće i Profil. 

"Knjiga je važna jer je revizionizam na djelu"

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac istaknuo je kako je zločin u Glini, po svojoj masovnosti i okrutnosti, jedan od najvećih zločina počinjenih u vrijeme NDH izvan koncentracijskih, radnih i logora smrti.

Predsjednica Documente Vesna Teršelič upozorila je da sudbina žrtava iz Gline iz svibnja 1941. široj javnosti u Hrvatskoj još nije dovoljno poznata.

- Knjiga je znanstveni temelj da se Hrvatski dom preimenuje u Spomendom, kako se zvao kada je sagrađen. To je prilika za sve u Hrvatskoj da se zapitamo što nam znače činjenice o žrtvama i kako ih priznajemo. Grad Glina trebao bi vratiti ime Spomendoma, rekla je Teršelič.

Politolog Ilija Ranić istaknuo je kako je autor argumentirano dokazao da je u Glini u to vrijeme počinjen genocid nad Srbima, Židovima, Romima i Hrvatima antifašistima.

- Knjiga je važna jer je revizionizam na djelu, manipulira se poluistinama i izjednačavaju se ustaše i partizani. To je pogubno i u tom kontekstu ova knjiga dolazi kao otrežnjenje, rekao je Ranić.

Na predstavljanju je istaknuto da su nakon tog zločina uslijedili i brojni drugi masovni ustaški zločini u Glini i glinskom kotaru tijekom 1941. i 1942. godine.