Nobelova nagrada za književnost mogla bi otići izvan Europe

Nakon što je prošle godine Nobelovu nagradu za književnost dobio mađarski pisac László Krasznahorkai, ove bi godine prestižna nagrada mogla pripasti književnici izvan Europe, ocjenjuju književni kritičari.

Budući da su vijećanja žirija i popis nominiranih tajni 50 godina, u švedskim književnim krugovima svake se godine nagađa o mogućem dobitniku. Tko je ovogodišnji laureat, bit će objavljeno u četvrtak u 13 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Američko-antigvanska spisateljica Jamaica Kincaid (77), poznata po svom postkolonijalnom opusu koji istražuje teme identiteta, obitelji i kulture, ili pak Kineskinja Can Xue, uspoređivana s Kafkom zbog košmarnog svijeta svojih romana, među najčešće su spominjanim imenima.

- Ipak je vrijeme da je Jamaica Kincaid dobije, smatra Victor Malm, voditelj kulturne rubrike švedskog dnevnika Expressen.

- O njoj se već dugo govori, slaže se njegov kolega Björn Wiman, glavni urednik rubrike za kulturu u dnevniku Dagens Nyheter.

Njezin roman Lucy (1990.), velikim dijelom nadahnut njezinim vlastitim životom, oporim stilom pripovijeda priču o ogorčenoj djevojci koja napušta Karibe i odlazi u Sjedinjene Države, gdje se zapošljava kao dadilja.

- To je upravo ona vrsta knjige u kojoj je dovoljno pročitati tri retka pa da kažete: 'U redu, ovdje imamo posla s nobelovcem'", smatra novinar Björn Wiman.

Njezin bi se izbor mogao smatrati i političkom gestom, jer je Jamaica Kincaid oštar kritičar američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Nobel za književnost između tradicije i promjena

Akademija, koja je prošle godine ostala na poznatom terenu nagradivši Lászla Krasznahorkaija, pisca iz srednje Europe, ove godine mora "malo odstupiti od toga", procjenjuje Björn Wiman.

Dugo kritizirana zbog svojih izbora usredotočenih na zapadne pisce, Švedska akademija, uzdrmana skandalom #MeToo 2018. godine, reformirana je i više od polovice njezinih članova zamijenjeno je. Otada je svaki drugi dobitnik žena.

No one su ipak i dalje znatno podzastupljene: među 122 dobitnika, samo je 18 žena dobilo nagradu.

A manjina nagrađenih pisaca piše na azijskim ili bliskoistočnim jezicima.

S druge strane, sam žiri uvjerava da je usredotočen isključivo na književnu kvalitetu djela koja nagrađuje.

Tko će naslijediti Krasznahorkaija?

Lina Kalmteg sa švedskog javnog radija SR smatra da je vrijeme da pobijedi spisateljica s latinoameričkog kontinenta koja piše na španjolskom jeziku.

- Posljednjih se godina mnogo govorilo o 'latinoameričkom književnom čudu', toj novoj generaciji koja je naslijedila muške pisce, poklonike magičnog realizma, poput Gabriela Garcije Márqueza, objašnjava ona.

- U tom novom zamahu nameću se upravo žene, pisanjem koje je često prožeto feminizmom, ali i prilično mračno i nasilno, s nadrealističkim crtama, napominje.

Argentinka Samanta Schweblin (48) bila bi zanimljiv i iznenađujući izbor.  Južna Amerika, uostalom, nema dobitnika još od 2010. godine kada je nagrađen Peruanac Mario Vargas Llosa.

Uobičajeni kandidati za Nobela i dalje ostaju opcija, poput Australca Geralda Murnanea, njegove sunarodnjakinje Alexis Wright, Amerikanca Thomasa Pynchona ili pak Meksikanke Cristine Rivere Garze.

Druga, novija imena pridružila su se nagađanjima posljednjih godina, poput Njemice Jenny Erpenbeck i Vijetnamke Duong Thu Huong, čije su knjige dugo čitali samo njezini sunarodnjaci u izgnanstvu.

Tko će ove godine dobiti Nobelovu nagradu za književnost i, prema riječima iz oporuke Alfreda Nobela, stvoriti „najbolje djelo idealističkoga nadahnuća“, bit će poznato u četvrtak.

Dobitniku pripada i nagrada od 12 milijuna švedskih kruna, odnosno nešto više od milijun eura.