Obuljen Koržinek: Kultura nije bojno polje, nego prostor pluralizma
16.09.2025.
21:02
Autor: D.M./Romano Bolković - 1 na 1/HRT
PODIJELI
Nina Obuljen Koržinek
Foto: HTV / HRT
U emisiji '1 na 1' ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek govorila je o suvremenom kulturkampfu, zloupotrebi kulture za ideološke sukobe, ulozi braniteljskih udruga i medija. Naglasila je važnost slobode umjetničkog izražavanja u demokratskom društvu.
Nina Obuljen Koržinek kazala je kako smatra da se u kulturnom prostoru pokušava nametnuti nervoza ili tenzija.
– Imamo vrlo raznolike izričaje i pluralizam u svakom smislu, mišljenja, estetika i generacija. Ljeto je bilo ispunjeno spektakularnim festivalima, a čeka nas uzbudljiva kulturna jesen. Čini mi se da oni koji rijetko ili nikad ne sudjeluju u kulturnim događanjima pokušavaju svoje partikularne interese nametnuti kroz kulturu, rekla je ministrica
Naglasila je kako su primjerice, Dubrovačke ljetne igre sa 77 izvedbi i programom svjetske razine dobile daleko manje pažnje od festivala u Benkovcu, koji bi bez prosvjeda privukao pedesetak ljudi.
Ministrica je ustvrdila da se ponekad naziru „boljševičko-totalitarne ambicije propisivanja istine“ i dodala: "To ne ide tako. Umjetnost i kultura u Hrvatskoj iznimno su pluralne i vjerujem da će se naše društvo znati oduprijeti pokušajima radikalizacije".
Bolković je pitao vidi li ministrica opasnost u tome da braniteljske udruge arbitriraju što je dopušteno u kulturi. Podsjetio je kako je i sam bio glasnogovornik dviju braniteljskih udruga, od kojih je jedna bila generalska.
– Ne mislim da se ovdje radi o arbitriranju što je istina, a što nije. Ljude koji su sudjelovali u Domovinskom ratu brine kada se prema njihovoj žrtvi ne postupa s dostojanstvom. To se ponekad pojednostavljeno prikazuje u javnosti, kazala je Obuljen Koržinek.
Ministrica je naglasila da se mladi obrazuju o povijesnim činjenicama kroz školu i obrazovni sustav, a ne kroz umjetnost.
– Posjećuju Vukovar ili Jasenovac, uče povijest, a umjetnost je jedan drugi tip stvaranja. Umjetnost se može koristiti za kritičko propitivanje i zato demokratske države garantiraju slobodu umjetničkog izražavanja, rekla je.
Otvoreno je i pitanje uloge medija u društvenim podjelama. Obuljen Koržinek istaknula je da se medijski prostor prečesto svodi na ekscesne situacije.
– Kultura se banalizira, a mediji bi trebali otvarati prostor i za sadržaje koji naše društvo čine boljim. Nije vijest samo sukob, uvreda ili crna kronika, poručila je.
Voditelj Romano Bolković upitao je ministricu što smatra srži konflikta u Benkovcu, gdje su se, kako je rekao, s jedne strane našli branitelji i njihova osjetljivost na vrijednosti zbog kojih su branili zemlju, a s druge umjetnički izričaj.
– Razgovarala sam s organizatorima i pratila situaciju iz dana u dan. Odmah prvi dan došlo je do komunikacije između organizatora, predstavnika branitelja i načelnika. Da nije bilo najave dolaska nekih drugih ljudi, oni bi sve razriješili unutar Benkovca i festival bi se održao, rekla je Nina Obuljen Koržinek.
Dodala je da je bilo „dosta šuma u kanalima, ponešto provokacija s obje strane te lokalnih tema koje ne treba podcijeniti“.
– Vidjeli smo i veliku količinu dezinformacija. Branitelji su došli prosvjedovati protiv predstave jednog hrvatskog redatelja, uvjereni da ona vrijeđa hrvatsku državu i Domovinski rat zbog pojedinih scena sa zastavom. Međutim, ta predstava uopće nije trebala gostovati, već jedna potpuno druga, istaknula je.
Ministrica je pojasnila da je riječ o predstavi koja je 2011. dobila nagradu Hrvatskog glumišta.
– Ona govori kroz vrlo intimnu priču o obitelji: ocu branitelju, majci druge nacionalnosti i događajima u BiH. Kroz osobne sudbine prikazuje zločine, ratove i raspad države. Zato sam rekla da vrlo često oni koji ne sudjeluju u kulturi, a vjerojatno ne bi išli vidjeti ni tu ni neku drugu predstavu, povjeruju u ono što im netko drugi kaže, naglasila je.
Ministrica Nina Obuljen Koržinek je poručila da su prosvjedi legitimni, i kako je jako bitno da "slušamo jedni druge". Vjeruje da je Benkovac bio tek rijedak eksces te naglasila da će institucije uvijek osigurati kulturna događanja u Hrvatskoj.
Nina Obuljen Koržinek
Foto: HTV / HRT
Političko etiketiranje: Uvijeni Hasanbegović i Jugoslavenka
Nina Obuljen Koržinek osvrnula se na političke etikete koje joj se često lijepe – od „uvijene Hasanbegovićke“ do „Jugoslavenke“. Kaže kako je s tim naučila živjeti, iako nije ugodno ni njoj ni njezinoj obitelji.
– Moja obitelj je obitelj političkih zatvorenika iz doba komunizma, izrazito konzervativna i katolička, i ja vrijednosno pripadam tom svjetonazoru, zato i jesam članica HDZ-a i stranke desnog centra. No, istovremeno sam uvjereni demokrat i vjerujem da kultura mora biti prostor slobode i pluralizma, poručila je.
Dodala je da Ministarstvo financira i sadržaje s kojima se osobno možda ne slaže, jer odluke donose kulturna vijeća, a njezin je zadatak demokratski ih potvrditi. Dodala je da "onog trenutka kada političar počne odlučivati prema vlastitim svjetonazorskim ili estetskim kriterijima, prestaje postojati demokratski proces".
Govoreći o svom prethodniku Zlatku Hasanbegoviću, istaknula je da su antipodi u prvom redu zato što se on kulturom nikada nije bavio.
– Cijeli sam se život bavila kulturom i kulturnim politikama, to je moje obrazovanje i karijera. On je, naprotiv, svojim kratkim mandatom doprinio zloupotrebi kulture u političke svrhe, šaljući poruke da bi politika trebala arbitrirati tko smije pisati knjige, što se smije prikazivati u kazalištu ili na filmu. To se u demokratskoj zemlji ne radi, naglasila je ministrica, dodajući da bi takav način razmišljanja neminovno vodio cenzuri i smjeni slobode govora ovisno o tome tko je na vlasti.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek odbacila je tvrdnje Mosta da je pristrana i podsjetila na razmjere rada Ministarstva – više od 30 javnih poziva, 12 tisuća zahtjeva i oko 6 tisuća ugovora godišnje.
Na optužbe da se radi o pokušaju njezine smjene zbog premijera Andreja Plenkovića, ustvrdila je kako se oporba s lijeva i desna ujedinila u pokušajima slabljenja Vlade, i to u trenutku ozbiljnih sigurnosnih i ekonomskih izazova.
– Umjesto da nude rješenja, oni se bave prežvakanim temama i ideološkim etiketama, rekla je.
Osvrnula se i na polemike oko koncerta Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu. Naglasila je da je okupljanje bilo glazbeni događaj, a ne politički skup, i da među stotinama tisuća posjetitelja nije prevladavala nikakva ideologija.
– Osobno sam protiv ustaških simbola i njihove rehabilitacije, ali glazbu ne treba miješati s politikom, poručila je. Podsjetila je i na snagu pjesme Moja domovina, koja je ujedinila generacije tijekom Domovinskog rata.
'Jugoslavija je daleko iza nas, moramo raditi i odgajati samosvjesne mlade'
Oštro je kritizirala višesatne saborske rasprave o ustašama i partizanima, ocijenivši ih politikantstvom bez sadržaja. 2025. godine, u vremenu globalnih kriza i ozbiljnih izazova, baviti se crnima i crvenima znači varati građane, rekla je.
Govoreći o europskom putu Hrvatske, naglasila je da je zemlja nepovratno raskrstila s Jugoslavijom te da se razvija kao uspješna članica Europske unije, Schengena i uskoro Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
– Jugoslavija je daleko iza nas. Ako nam prijeti ikakva opasnost, onda prijeti od nas samih, od naše neodgovornosti. Moramo odgajati generacije koje će biti samosvjesne i graditi društvo na radu, odgovornosti i doprinosu zajednici, zaključila je.