Predstavljena izdanja Instituta za hrvatski jezik

Knjige Instituta za hrvatski jezik objavljene tijekom 2024. godine, među kojima su i "Anatomija rječnika", "Preobilje u hrvatskoj morfologiji" te "Pričam ti priču... (male frazemske etimologije)", predstavljene su u utorak u Napretkovu kulturnom centru u Zagrebu. 

Urednica Lana Hudeček istaknula je kako je knjiga skupine autora "Anatomija rječnika" logičan nastavak sustavnoga bavljenja jednojezičnom leksikografijom u Institutu za hrvatski jezik.

- U u provedbi projekta sudjelovali su mnogi iskusni leksikografi koji su autori Školskoga rječnika hrvatskoga jezika i Prvoga školskog rječnika hrvatskoga jezika, dodala je.

Po riječima Milice Mihaljević monografija je rezultat rada na projektu Hrvatski mrežni rječnik Mrežnik, koji se od 2017. do 2021. provodio u Institutu kao istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost. Kao interni projekt Instituta provodio se od početka 2024. pod imenom Hrvatski mrežni rječnik (Mrežnik), rekla je i dodala kako je drugu fazu kao projekt Instituta financirala EU.

Autorica knjige "Preobilje u hrvatskoj morfologiji" Tomislava Bošnjak Botica ocijenila je kako bi se morfološko preobilje najkraće moglo definirati kao pojava višestrukih oblika na jednom mjestu u fleksijskoj paradigmi.

- Drugim riječima najmanje dva oblika dijele iste morfosintaktičke značajke, a njihova se uporaba nužno ne povezuje s kakvom funkcionalnom razlikom, dodala je.

Barbara Štebih Golub naglasila je kako je "Kristijanovićev gazofilacij" rezultat rada na projektu Ignac Kristijanović zaboravljeni dragulj kajkavskoga književnog jezika koji se provodio na Institutu.

Po riječima Lobela Filipića cilj projekta bio je iz perspektiva različitih znanstvenih disciplina istražiti život i djelovanje Ignaca Kristijanovića (1796. 1884.), plodnoga vjerskog pisca, važnoga pučkog prosvjetitelja i borca za kajkavštinu.

Barbara Kovačević napomenula je kako je njezina knjiga "Pričam ti priču... (male frazemske etimologije)" sastavljena od članaka objavljenih u kontinuitetu od deset godina (od 2014. do 2023.) u Institutovu znanstveno-popularnome časopisu Hrvatski jezik u rubrici Od A do Ž.

- Tekstovi se bave frazeološkom etimologijom, odnosno podrijetlom i motivacijom hrvatskih frazema, rekla je Kovačević i dodala kako se u njima razmatra podrijetlo skupine frazema čije se sastavnice mogu semantički grupirati a katkad se kao kriterij uzima zajednički izvor pojedinih frazema.

Urednica zbornika radova "Hrvatske dopreporodne gramatike u europskom kontekstu" Marijana Horvat ocijenila je kako su radovi u njem vrijedan prinos spoznajama o hrvatskim gramatikama do početka 20. stoljeća, njihovim uzorima i poveznicama s dotadašnjim europskim gramatikama i jezičnim priručnicima jer ih se smješta u širi kontekst hrvatskih i europskih slovnica.

Urednica Milica Mihaljević istaknula je kako je "Rječnik jezikoslovnoga nazivlja" skupine autora deskriptivno-normativni objasnidbeni rječnik.

- Rječnik sadržava 2974 naziva, rekla je i dodala kako se na kraju rječnika nalazi popis literature i vrela na kojima se rječnik temelji.

Po riječima Lane Hudeček Rječnik i monografija pružaju cjelovit uvid u hrvatsko jezikoslovno nazivlje.

- Budući da se na jezikoslovnome nazivlju stalno radi, neki su nazivi drukčije obrađeni u rječniku i monografiji kako bi se uzeli u obzir komentari koje smo dobili nakon objave monografije i javne dostupnosti jezikoslovnih naziva u Struni te naknadnih spoznaja do kojih smo došli istraživanjima provedenima u sklopu projekta, dodala je Hudeček.

Za svoju knjigu "Metafora: Dekodiranje jezika imaginacije" Kristina Štrkalj Despot je napomenula kako je ona rezultat njezine petnaestak godina duge istraživačke fascinacije metaforom.

- Metafora uvijek, i u naizgled najozbiljniji diskurs, unosi element disrupcije, imaginacije, igre pa i obmane, rekla je i dodala kako je metafora temeljni mehanizam ljudske konceptualizacije, duboko utjelovljena, sveprisutna u jeziku i mišljenju.