Predstavljeni digitalni projekti Arheološkog muzeja u Splitu

U splitskom Arheološkom muzeju predstavljeni su u četvrtak projekti digitalne transformacije pod nazivom "Od kamena do klika", nakon višegodišnjeg rada na digitalizaciji muzejske građe i razvoju digitalnih alata za veću dostupnost i suvremene interpretacije arheološke baštine.

Na događaju su prvi put objedinjeno predstavljeni projekti kojima se sustavno digitalizira muzejska građa, razvijaju mrežni katalozi i virtualni sadržaji te primjenjuju nove tehnologije u istraživanju i prezentaciji kulturne baštine.

Ravnatelj muzeja Ante Jurčević istaknuo je kako digitalna transformacija predstavlja važan dio suvremenog razvoja muzeja jer omogućuje otvoreniji pristup znanju, dugoročnu zaštitu građe i nove modele interpretacije baštine.

Predstavljeni projekti obuhvaćaju digitalizaciju muzejskih zbirki, razvoj mrežnih kataloga, virtualna iskustva i multimedijske sadržaje, kao i primjenu tehnologije proširene stvarnosti na arheološkom lokalitetu Salona.

Također su prikazani projekti digitalizacije muzejske dokumentacije, knjižnične građe i fotoploča, čime se omogućuje sustavno očuvanje i lakša dostupnost vrijednih izvora istraživačima i javnosti.

Voditeljica marketinga i odnosa s javnošću Marina Tudor kazala je kako se takvim projektima želi poslati poruka da kulturno-povijesna baština mora biti dostupna svima, uvijek i bez prepreka, dodavši da je grčko-helenistička zbirka prva u potpunosti digitalizirana zbirka muzeja.

- Predstavit ćemo i niz drugih projekata - od virtualnih šetnji do multimedijskih sadržaja koji se koriste u interpretacijske svrhe, dodala je.

Posebno je izdvojila projekt proširene stvarnosti na Saloni, istaknuvši da posjetitelji jednostavnim skeniranjem QR koda mogu vidjeti rekonstrukcije građevina i upoznati antički grad star više od 2000 godina.

Za muzejsku knjižnicu izrađen je mrežni katalog te je u cijelosti digitaliziran Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, čime je gotovo 150 godina arheološke znanosti postalo dostupno za pretraživanje.

Istaknula je i primjenu digitalnih tehnologija u inkluzivnim projektima, navodeći primjer izložbe Meduzin pogled, kojom se sadržaji prilagođavaju slijepim i slabovidnim osobama.

- Važno je naglasiti da digitalizacija nije jednokratan projekt, već kontinuiran proces koji se stalno razvija. Danas to znači i dostupnost na jedan klik, odnosno transformaciju muzeja iz fizičkog prostora u otvorenu platformu znanja, poručila je Tudor.