Preminuo hrvatski baletni plesač i koreograf Milko Šparemblek

Hrvatski baletni plesač, pedagog, koreograf, redatelj i dramaturg Milko Šparemblek preminuo je u utorak u Zagrebu u 97. godini, doznaje se od obitelji.

Milko Šparemblek rodio se 1. prosinca 1928. u Prevalju u Sloveniji. U ranom se djetinjstvu s obitelji preselio u Zagreb, gdje je pohađao gimnaziju i fakultet. Plesni pedagozi bili su mu Ana Roje i Oskar Harmoš, a od 1947. godine angažiran je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Ondje je, među ostalim, radio s Margaritom Froman (S. S. Prokofjev, Romeo i Julija; L. Delibes, Coppélia), Pijom i Pinom Mlakar (F. Lhotka, Balada o jednoj sredovječnoj ljubavi), Miloradom Jovanovićem (I. Stravinski, Apollon musagte; P. I. Čajkovski, Francesca da Rimini), Franjom Horvatom (K. Baranović, Licitarsko srce), Zvonimirom Tajzlom (M. de Falla, Trorogi šešir) i Nenadom Lhotkom (F. Schmitt, Tragedija Salome; Prokofjev, Klasična simfonija).

Od 1953. usavršavao se u Parizu, gdje je surađivao s Olgom Josifovnom Preobraženskom i Sergejem Perettijem, te postao prvi plesač u trupama Janine Charrat, Milorada Miškovića i Mauricea Bejarta. U New Yorku surađuje s Marthom Graham i Joséom Limónom.

Šparemblek se zatim, kao plesač izrazito čiste tehnike, okreće modernom izrazu. Od 1955. stvara prve koreografije, među kojima se ističu "Quatuor" (Raffaello de Banfield, 1957.), "Čovjek pred zrcalom" (M. Kelemen, 1959.), "Ljubavnici iz Teruela" (M. Teodorakis, snimljeno i za film 1961.), podaci su Hrvatske enciklopedije.

Nakon angažmana u trupi Ballet du XXe sicle M. Béjarta, gdje je bio i baletni majstor, djelovao je kao koreograf u različitim baletnim sredinama, snimao televizijske filmove ("Sedam smrtnih grijeha", "Očekivanje", "Čudesni mandarin").

Bio je ravnatelj Baleta Metropolitan Opere u New Yorku (1971.), Gulbenkian Balleta u Lisabonu (1970. - 1975.), Baleta u Lyonu (1977. - 1980.) i Zagrebu (1992. - 1994.).

U Hrvatskoj se istaknuo koreografijama "Opus 43" (L. van Beethoven, 1975.), "Trijumf Afrodite" (C. Orff, 1975.), "Simfonija psalama" (I. Stravinski, 1976.), "Pjesme ljubavi i smrti" (G. Mahler, 1981), "Carmina Krležiana" (F. Parać, 1987.), "Amadeus Monumentum" (W. A. Mozart, 1990.), "Johannes Faust Passion" (J. S. Bach i nepoznati srednjovjekovni autori, 2001.).

Koreografirao je i plesne inserte u operama i scenski pokret u dramama. Za HRT je režirao i koreografirao "Mathilde" (R. Wagner), "Chopeniadu" (F. Chopin), "Gestu za Tina" (D. Savin, tekst T. Ujević), "Pjesme i plesove smrti" (M. P. Musorgski).

Uz mnoge nagrade u zemlji i inozemstvu za svoj je rad 2018. dobio Nagradu za cjelokupan doprinos baletnoj umjetnosti od Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika, a 2002. dobio je Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo.

Obuljen Koržinek: Šparemblek u vrhu svjetskih baletnih i plesnih umjetnika

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izrazila je sućut obitelji Milka Šparembleka, jednog od najvećih hrvatskih i svjetskih koreografa i plesnih umjetnika, istaknuvši da je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi i na mnoge naraštaje plesnih umjetnika.

Ime koreografa, plesača, dramaturga i redatelja Milka Šparembleka upisano je u sam vrh popisa svjetskih baletnih i plesnih umjetnika čije su kreacije značajno utjecale na promišljanje plesa danas. Sa svojih 96 godina života i sedam desetljeća dugim umjetničkim putem, Šparemblek je donedavno bio jedan od najstarijih aktivnih koreografa na svijetu. Pripada generaciji čiji su istaknuti predstavnici, između ostalih bili Jerome Robbins i Maurice Béjart te jedan od prvih umjetnika na ovim prostorima koji je spojio balet i moderni ples", istaknula je ministrica Obuljek Koržinek u izrazima sućuti koje je uputila u ime Ministarstva kulture i medija i svoje osobno, priopćeno je iz Ministarstva.

U interpretaciji njegova bogatog opusa, struka se slaže da je njegov osebujan stilski izričaj postao toliko jedinstven da ga se danas teško može definirati ikakvim plesno-teorijskim ili plesno-povijesnim oznakama, dodaje se.

Čini se kao da je Milko Šparemblek i sam postao plesni pojam. Njegov je ples jednostavno "šparemblekovski", dok bi njegove inovacije u vrtlogu plesno-kazališnih traženja mogli nazvati "šparemblekovskim plesnim teatrom", naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.

- Miran čovjek nemirnog duha, Milko Šparemblek će zauvijek ostati upisan velikim zlatnim slovima u antologiji svjetske baletne scene, a svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi i zadužio mnoge naraštaje plesnih umjetnika, istaknula je ministrica kulture i medija Obuljen Koržinek.