Akademik Nikša Gligo, jedan od najvećih hrvatskih muzikologa i glazbenih teoretičara, preminuo je u subotu u 78. godini.
10.02.2024.
Zadnja izmjena 23:44
Autor: Dnevnik/IMS/HRT/Hina
Akademik Nikša Gligo, jedan od najvećih hrvatskih muzikologa i glazbenih teoretičara, preminuo je u subotu u 78. godini.
Svojim opusom ispisao je najvažnije stranice hrvatske muzikologije 20. stoljeća. Kao znanstvenik bavio se europskom i hrvatskom avangardom. Osim znanstvenim, bavio se i pedagoškim radom. Predavao je na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu. Dobitnik je niza nagrada i priznanja, među kojima je i Porin za životno djelo.
Rodio se 1946. u Splitu. Studij anglistike i komparativne književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1969., a studij muzikologije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 1973. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu magistrirao je 1981. tezom o skladateljskom kontinuitetu u djelu Natka Devčića, a na Odsjeku za muzikologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani obranio 1984. doktorsku disertaciju.
Nikša Gligo je od 1969. do 1986. bio voditelj Muzičkog salona Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu koji je njegovim nastojanjima postao jednim od središta glazbenog života Zagreba toga vremena, promovirajući prije svega suvremenu glazbu.
Od 1986. do 2017. predavao je muzikološke predmete na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a od 2017. bio je professor emeritus. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju, izabran je 2006., a od 1992. bio je član suradnik.
Između 1973. i 1991. bio je tajnik i umjetnički direktor na festivalu suvremene glazbe Muzički biennale Zagreb.
Također Gligo je bio glazbeni kritičar Vjesnika i Vjesnika u srijedu te je objavio niz knjiga i članaka s područja teorije i estetike glazbe 20. stoljeća, posebno o hrvatskoj avangardi druge polovice stoljeća. U središtu su njegovih istraživanja bili glazba 20. stoljeća, semiotika glazbe i metodološka pitanja muzikologije.
Kao autor leksikonskih djela, rasprava o glazbenim terminima, kao i prijevodima stručne literature sa stranih jezika dao je dalekosežan doprinos standardiziranju hrvatskoga nazivlja s područja glazbe 20. stoljeća, istaknuo je Marijan Lipovac iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU.
- Mnogi ga pamte kao legendarnog direktora Muzičkog bijenala u Zagrebu, najistaknutijeg glazbenog festivala u ovom dijelu Europe. I svakako da je imao jedan golem utjecaj na percepciju avangarde u Hrvatskoj, rekao je skladatelj akademik Frano Parać.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora