Skriveno blago Prirodoslovnog muzeja

Jeste li već zavirili u skriveno blago Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu? Ako niste, pozivamo vas da to učinite zajedno s našom ekipom ovoga jutra. Inače, izložba "U susret novom prirodoslovnom muzeju - skriveni fundus" postigla je velik uspjeh i još traje, i to do kraja lipnja.

Kada zavirite u skriveni fundus Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, osjećate se pomalo kao dijete koje tek otkriva tajne ovog raznolikog uzbudljivog svijeta. Djeca  i jesu najvjerniji posjetitelji, a ovom jedinstvenom izložbom koja je zapravo najava novog muzeja, ovo mjesto postaje i novi turistički hit metropole. Jer prvi put se javnosti predstavljaju eksponati neprocjenjive vrijednosti.

- Po prvi put izlažemo i zbirku leptira Lorković koja je posebno značajna i u svjetskim razmjerima. To je zbirka koja broji 40 tisuća primjeraka, od toga 17 tisuća jedinki koje se odnose na križanja koja je provodio akademik Lorković, ističe viša kustosica dr. sc. Iva Mihoci.

- Ono što je za zbirku osobito značajno da je ona svoj dom mogla pronaći u prirodoslovnom muzeju u Londonu koji ju je htio otkupiti, no akademik Lorković ostavio ju je svom rodnom gradu, dodaje.

Gornjogradska palača Amadeo, koja je od 1867. privremeni dom ovoga muzeja, otkriva nam prvi put i pravo blago minerala.

Treba istaknuti londonit koji je u posljednjih desetak godina opisan kao jedna nova mineralna vrsta. Isto tako i dijamant i grafit. Vidi se značajna razlika u morfologiji između dijamanta i grafita koji zapravo jesu ugljik, ali različite Al modifikacije.

- Isto tako posebno je zanimljiv laprovit i vapnenac od kojeg je građena zagrebačka katedrala ili slabovezano kvarcni pijesak od kojeg se, recimo s područja otoka Visa, proizvodilo staklo dugi niz godina, rekla je.

Šetnja od zbirke do zbirke kao svojevrstan vremeplov s prizorima koji pobuđuju divljenje, čuđenje, želju za istraživanjem i učenjem.

- Kako izgleda najcjelovitija lubanja neandertalca i kako izgleda ne samo znanstvena, kulturna nego i civilizacijski vrijedna zbirka krapinskog diluvija koja je zaista specifična jer je i danas sa svojih 900 artefakata jedna od najcjelovitijih prikaza kostura neandretalca na svijetu, ističe viša kustosica.

Tu su i brojne rekonstrukcije iz burne geološke prošlosti pa nam otkrivaju naprimjer kako je izgledalo područje Zagreba prije trinaest milijuna godina ili kako je prije tri milijuna godina na području Slavonije hodao mamut.

- Kako izgleda dio njegove lubanje od preko dva metra koja je izložena ovdje kao centralni eksponat, ističe viša kustosica.

Posebnu draž izložbi, koja traje do kraja lipnja, daju novi eksponati iz skrivenog fundusa koji se mijenjaju svaki mjesec.

- Najbrojnije zbirke u našem muzeju to su, naravno, zoološke zbirke kukakca, puževa i školjkaša; njihova brojnost seže skoro do milijun predmeta pa će se u ovoj izložbi moći vidjeti puževi i školjkaši iz Indijskog, Atlantskog i Tihog oceana, rekla je.

S kakvim će tek osjećajem posjetitelji Muzeja otkrivati tajne svijeta i života kada bude gotova rekonstrukcija te stare zgrade u kojoj je nekad bilo prvo zagrebačko javno kazalište "Amadeo".

- Ono što je vrlo zanimljivo je da sada imamo relativno malo prostora za izlaganje, oko 800 četvornih metara. S novim muzejem mi ćemo dobiti gotovo 3600 metara, od čega je za stalni postav oko 2600, a tisuću za povremene izložbe, istaknula je dr. sc. Tatjana Vlahović.

Pravomoćna građevinska dozvola za adaptaciju i dogradnju te stare palače ishođena je u rujnu, a ako sve bude prema planu i projektu vrijednom gotovo sto milijuna kuna, muzej će u novom ruhu zablistati potkraj 2022. godine.