Tko su bile hrvatske zvijezde svjetskih opernih pozornica?

Koje su to "Hrvatske zvijezde svjetskih opernih pozornica" - otkriva nam Marija Barbieri, autorica nove monografije koja će uskoro biti predstavljena javnosti. Ugostili smo je u Vijestima iz kulture.

Uskoro će javnosti biti predstavljena knjiga "Hrvatske zvijezde svjetskih opernih pozornica" čija je autorica ugledna glazbena publicistica, dugogodišnja radijska urednica i glazbena kritičarka Marija Barbieri.

Nevjerojatno je da je naš mali narod dao toliko slavnih svjetskih opernih pjevača koji su tijekom 19. i 20. stoljeća ostvarili međunarodnu karijeru i postali dio povijesti najvećih svjetskih opernih kuća - od milanske Scale i londonskog Covent Gardena do njujorškog Metropolitana.

Monografija portretira 40 pjevača u razdoblja od 150 godina, a obuhvaćeni su operni umjetnici koji su rođeni do kraja Drugog svjetskog rata.

- Morali smo na neki način odrediti vremensko razdoblje. Nađete onu zadnju granicu i točku. Tako da je naša zadnja umjetnica, koja je u knjizi, Dunja Vejzović, rođena 1943. godine, rekla je Barbieri.

Autorica vjeruje da je javnosti malo poznato da je na praizvedbi opere "Ljubav i zloba" 1846. godine pjevao Franjo Stazić koji ostvario karijeru u Bečkoj državnoj operi i bio velika zvijezda. 

- To je recimo početak 19. stoljeća. Zatim imamo tu Ilmu de Mursku koja je bila zvijezda i bečke, dvorske opere i Covent Gardena i općenito bila je svjetska zvijezda. O njoj je nekrolog napisao veliki George Bernard Shaw, istaknula je Barbieri.

Izdvojila je o zagrepčanku Matildu Malinger:

- Ona je pjevala na praizvedbi Wagnerovih "Majstora pjevača". Bila je, naravno, i prvakinja Berlinske opere. Josip Gostič pjevao na praizvedbi posljednje opere Richarda Straussa, "Ljubav Danae" na Salzburgskim svečanim igrama. Dakle, to su veliki događaji. Onda tu je, možda čak i najveća, Milka Trnina, koja je bila idealna Tosca Giacoma Puccinija. Ona nije pjevala na praizvedbi, ali ona ju je lansirala u svijet. Bila je još i prva Tosca Metropolitana. U Metropolitanu je bila i prva koja je pjevala Kundry u "Parsifalu" Richarda Wagnera nakon praizvedbe, rekla je Barbieri.

Uz umjetnička postignuća, analizu tih postignuća, te impresivan vizualni materijal, monografija donosi i niz zanimljivosti i anegdota.

- Na primjer, Osječanka Žuži von Petrov je debitirala vrlo mlada u Pragu i ona je bila članica ansambla Gustava Mahlera u bečkoj Dvorskoj operi. Dakle, smatra se da su tih deset godina najveće u povijesti bečke Dvorske opere. Nažalost, imala je tešku, tragičnu sudbinu. Tek je navršila 30 godina i umrla je, pretpostavljam od raka, kad je bila na vrhuncu, priča Barbieri.

Zanimljiva je i priča o Emi Vizjak, o kojoj se u nas praktički nije niti govorilo.

- Pisalo se na početku i poslije se zataškalo. A zanimljivo je da je Verdi sa svojim izdavačem razmišljao o njoj za praizvedbu. Osim toga, on njoj je pisao Čajkovski kad je gostovala u Rusiji. Dakle, to nisu male stvari. A Tino Pattiera, koji je bio velika tenorska zvijezda između dvaju ratova, on je došao, debitirao i postao zvijezda. Debitirao je u Dresdenu, osim toga, bio je i ljubitelj žena jer je bio jako zgodan, dodaje Barbieri.

Zanimljivo je Marija Barbieri radi na još dvije velike knjige.

- U organizaciji Umjetničke organizacije Metropolis i Kulturnog kluba i njegovog voditelja Zlatka Vidačkovića, koji uvijek ima dobre ideje, došli smo na ideju o vrlo detaljnoj povijesti zagrebačke Opere, a poslije za Leksikografski zavod radit ću knjigu o slavnim ženama u Hrvatskoj - u glazbi, u drami, u likovnoj umjetnosti i tako dalje, najavila je Marija Barbieri.

Promocija monografije "Hrvatske zvijezde svjetskih opernih pozornica" bit će 20. veljače u Leksikografskom zavodu u Zagrebu.