U Vinkovcima otvorena izložba Vanje Radauša

Izložba dijela jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara Vanje Radauša, među kojima je i nekoliko onih koja dosad nisu bila izlagana, otvorena je u utorak u Galeriji likovnih umjetnosti "Slavko Kopač" u Vinkovcima.

Ravnatelj Gradskog muzeja Vinkovci u sklopu kojega djeluje galerija Slavka Kopača, Hrvoje Vulić napomenuo je da je Radauševa izložba plod suradnje Gradskog muzeja Vinkovci, Gliptoteke HAZU i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.

Uz djela iz zbirki partnerskih ustanova, postav obuhvaća i građu Hrvatskog povijesnog muzeja te radove iz privatnog vlasništva, a od 25 izloženih djela 11 je iz fundusa Galerije likovnih umjetnosti "Slavko Kopač".

- Vanja Radauš iznimno je važan umjetnik kojega su Vinkovčani djelomično svjesni, dok je na nacionalnoj razini s protokom vremena pomalo zanemaren. Nadamo se da ćemo ovom izložbom ponovno pobuditi zanimanje za njegovo stvaralaštvo, rekao je Vulić.

Radauševa raznovrsnost u fokusu izložbe

Govorio je i Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, istaknuvši da je važno Radauševa djela promatrati iz današnje perspektive.

- Kada razmišljamo o Vanji Radaušu, razmišljamo o jednom od najvećih kipara koje smo imali u 20. stoljeću. Na ovoj izložbi jasno se vidi koliko je bio raznovrstan umjetnik, ustvrdio je Franceschi.

Po riječima pročelnice Upravnog odjela za kulturu i turizam Grada Vinkovaca Marije Lišćić Drmić, Galerija likovnih umjetnosti Slavka Kopača, nakon cjelovite obnove, postala je prostor za predstavljanje velikih umjetničkih imena.

- To su imena koja su zadužila Vinkovce i njihovu kulturu te ostavila opus svima nama, mlađim generacijama, da ga nastavimo predstavljati i čuvati, poručila je.

U glazbenom dijeli programa učenica Glazbene škole Josipa Runjanina iz Vinkovaca Dora Vrselja izvela je pjesmu Vanje Radauša "Prosula se sunčina" u aranžmanu Ivane Lang i klavirsku pratnju Tamare Krajinović.

Kipar, slikar i pjesnik

Vanja Radauš rođen je 1906. u Vinkovcima, diplomirao je 1930. na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu te bio profesor na ALU od 1945. do 1969. gdje je vodio Majstorsku radionicu za kiparstvo.

Na početku karijere stvarao je pod utjecajem I. Meštrovića te A. Rodina i É. A. Bourdellea.

Izveo je nekoliko spomeničkih rješenja, te mnogobrojne biste i nadgrobne spomenike. Osim kiparstva bavio se pisanjem i slikanjem, izdao je dvije zbirke poezije.

Za svoj umjetnički rad dobio je i niz nagrada i odličja. Umro je 1975. u Zagrebu, pod tragičnim okolnostima. Stručni kritičari rangiraju ga među najbolje hrvatske kipare.

Izložba je otvorena do 10. siječnja 2027..