Umro glazbeni vizionar Dubravko Majnarić

Dubravko Majnarić, urednik, diskografski vizionar i neumorni promicatelj jazza, umro je noćas u 90. godini, priopćili su iz Hrvatskoga društva skladatelja.

Od prvih koraka u svijetu jazza kao član orkestra Ive Robića, preko uređivanja mnogih glazbenih emisija na HRT-u, umjetničkog ravnateljstva u Tvornici gramofonskih ploča Jugoton i Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog preko članstva u Upravnom odboru Muzičke omladine i predsjedanja Upravnim vijećem Koncertne direkcije Zagreb pa sve do njegovih mnogobrojnih autorskih glazbenih programa, Dubravko Majnarić je svojim radom odredio i oblikovao kulturnu scenu Hrvatske.

Njegove suradnje s Jazz orkestrom HRT-a i Društvenim big bandom Hrvatskoga glazbenog zavoda, ostaju trajni svjedoci njegova umjetničkog djelovanja.

Njegov doprinos jazz sceni, diskografiji, koncertnoj djelatnosti i očuvanju hrvatske glazbene kulture ostavio je neizbrisiv trag. U rodnim Delnicama je završio osnovnu školu i gimnaziju. Glazbeno obrazovanje stekao je privatnom podukom (klaviri harmonika). Godine 1954. preselio je s obitelji u Zagreb, gdje je nastavio s obrazovanjem i 1967. diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1988. usavršavao se u vođenju i uređivanju glazbenih emisija kod prof. Dicka Wrighta na Kansas University, SAD.

Dubravko Majnarić je svojim radom definirao i oblikovao kulturnu scenu Hrvatske. Njegova vizija i trud doveli su do spašavanja i revalorizacije fonoarhivske građe Croatia Recordsa (nekadašnjeg Jugotona), čime je sačuvana bogata diskografska povijest naše zemlje. Majnarić je dao značajan doprinos i proučavanju i dokumentiranju diskografije i glazbene industrije u Hrvatskoj kroz niz stručnih radova. U knjizi Povijest diskografije u Hrvatskoj (1983.) istražio je razvoj i utjecaj diskografske produkcije na hrvatsku glazbenu scenu. 

Njegov rad Razvoj, vrednovanje i čuvanje tonskih zapisa (1994.) objavljen u Hrvatskom državnom arhivu, bavi se očuvanjem i arhiviranjem tonskih zapisa kao dijela nacionalne kulturne baštine. U Diskografskoj industriji (1998.) analizirao je ulogu diskografije u kulturnoj politici Hrvatske, dok je u radu Glazba i diskografija (2001.) dao viziju njezine budućnosti u kontekstu kulturnog razvoja zemlje. Enciklopedijski doprinos ostvario je kroz tekst Hrvatski diskografi (2004.), a u Leksikonu radija i televizije (2006.) obradio je 38 leksičkih jedinica o istaknutim hrvatskim glazbenim osobama i ulozi radija u glazbenoj promociji. Napisao je brojne popratne tekstove za diskografska izdanja Croatia Recordsa, Cantusa i Orfeja, pridonoseći stručnoj valorizaciji glazbenih djela. Njegovi radovi ostaju temeljna referenca za proučavanje hrvatske diskografije i njezine kulturne uloge.

Didaktički je vodio koncerte HGM-a, Big banda HRT-a i Big banda HGZ-a, a u sklopu programsko–kreativnih poslova u KD Vatroslava Lisinskog uveo je 1985. stalni ciklus Mladi u Lisinskom, čime je dao priliku i potporu brojnim mladim glazbenicima, omogućivši im prve korake prema profesionalnoj karijeri. Taj je njegov ciklus u kontinuitetu doživio 25. sezonu predstavljajući niz danas afirmiranih glazbenika.

Dubravko Majnarić osobno je volio istaknuti jedan od mnogobrojnih projekata koje je ostvario za vrijeme ravnateljstva u KD Vatroslav Lisinski, a to je koncertna izvedba Osme simfonije Gustava Mahlera, ostvarena u tijeku ratnih zbivanja, u koju je bilo uključeno više od 550 umjetnika, kao i povratak na scenu Vice Vukova, s 18 rasprodanih koncerata u Dvorani. Za svoj doprinos kulturi i glazbi nagrađen je najvišim priznanjima, uključujući Odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2001.), posebnu plaketu Hrvatske glazbene unije u povodu 40 godina djelovanja (2008.). te Porin za životno djelo (2014.).

No, najvažnije nasljeđe koje ostavlja iza sebe nisu samo priznanja, već nebrojeni umjetnici, kolege i ljubitelji glazbe kojima je kroz desetljeća rada podario neprocjenjive trenutke umjetničke mudrosti. Njegova glazba, vizija i naslijeđe nastavit će živjeti kroz generacije koje dolaze, a njegov doprinos hrvatskoj kulturi nikada neće biti zaboravljen, navodi Hrvatsko društvo skladatelja.