Veliku nagradu 61. Zagrebačkog salona osvojila Ivana Mrčela

Veliku nagradu 61. zagrebačkog salona primijenjenih umjetnosti i dizajna, koji je završio u srijedu dodjelom nagrada u galeriji Oktogon NMMU-a, osvojila je umjetnica Ivana Mrčela za radove Naše sestre i Tekstilna djeca kojima upozorava na mračnu stranu tekstilne industrije.

Salon je u protekla tri tjedna na više lokacija predstavio 164 rada u pet tematskih okvira - Nova funkcionalnost, Estetika otpornosti, Tijelo i prostor, Digitalna svakodnevica i Kritički dizajn.

Rad Tekstilna djeca iz 2024. govori o mračnoj strani masovne proizvodnje u kojoj su proizvodi dostupni svima, ali sam proces urušava ekološku stabilnost, potiče izrabljivački rad najosjetljivije skupine. Pa je cijena pristupačnog proizvoda visoka, plaćena jeftinim radom djece i izgubljenim djetinjstvima. Čovjek prestaje biti subjekt, postaje objekt, ističe se u obrazloženju Velike nagrade dvama radovima, nastalima 2024. i 2025.

Naše sestre ističu žene kao još jednu ranjivu skupinu i u tekstilnoj industriji i u suvremenom poslovnom svijetu, gdje autorica upućuje na potrebu solidarnosti i empatije, inzistira na kvaliteti finalnog proizvoda, ali i na kvaliteti poslovnog i životnog okružja u kojem nitko ne treba biti zanemaren, a etičke vrijednosti postaju sastavnim dijelom i procesa i životnih aktivnosti pa i radova.

Ukupno dodijeljeno sedam nagrada, od čega tri jednakovrijedne

Jednu od tri jednakovrijedne nagrade dobila je Sabina Kolonić za kolekciju San jedne grančice (naušnice, privjesak i broš/vaza/zidna instalacija) iz 2025. i 2026., koja je prijavljena u revijalnom dijelu izložbe, ali odgovara na dvije teme Salona Estetika otpornosti i Nova funkcionalnost. Mirna Udovčić za Atlas vrtova (2024. 2025.) i Jardin Illégal (2024. 2025.) koji se bave interakcijama antropogenih i prirodnih procesa unutar prostornih okvira zapostavljenih urbanih margina.

Jednakovrijednu nagradu dobio je i Vedran Ružić, za Meso vremena (2025.) i Moje je vrijeme dragocjenije od tvojega (2024. 2026.), koji proizlaze iz postupka materijalizacije vremena kroz ostatke svakodnevice, kućnu prašinu i keramičke opuške.

Nagradu za najbolju mladu autoricu primila je Kora Rogina za rad Media Waste (2025.), prijavljen u kategoriji Digitalna svakodnevica, u kojemu ona, polazeći od fenomena digitalnog otpada, mrtvih poveznica, oštećenih datoteka i napuštenih profila na društvenim mrežama, istražuje načine na koje digitalni tragovi postaju sastavni dio našeg pamćenja, obrazloženo je.

Posebno priznanje osvojio je projekt Iznova Richter (2026.) autorskoga tima Vjenceslav Richter, Richter+, Prostoria, koji prikazuje važnu sinergiju kreativnog stvaralaštva i industrije, uz inzistiranje na stvaranju dobrih temelja kroz povijest. Ideje člana EXAT-a, Vjenceslava Richtera, izvedene u suvremenim materijalima i suvremenim metodama, čime ukazuju na univerzalnost primjene kvalitetno razrađenih ideja kroz vrijeme i prostore.

Posebna nagrada HS AICA pripala je radu Četiri sobe, jedan salon (2024.) skupine autorica i autora Cota, Rina / Depolo, Mia / Ileković, Oton / Markus, Lovro, predstavljen u sekciji Tijelo i prostor, ishodište kojega se nalazi u istraživanju ljetnikovca Sorkočević iz 1521. u kojem su prostorne i klimatske kvalitete arhitekture bile neraskidivo povezane s osjetilnim iskustvom i načinima boravljenja.

Žiri te nagrade - Ivana Meštrov, Iva Prosoli i Tonči Vladislavić - smatra da taj rad daje novu energiju u područje primijenjene umjetnosti i dizajna, nadilazeći disciplinske granice i povezujući arhitekturu, vizualne komunikacije, prostorno istraživanje i intertekstualne pristupe.

Laureatima su nagrade na svečanoj dodjeli uručili u ime Ministarstva kulture i medija Nevena Tudor Perković te u ime Grada Zagreba Luka Korlaet.