Atelijer Meštrović
Foto: Sanjin Strukic / PIXSELL
Zagrebački Atelijer Meštrović se nakon dugotrajne obnove od posljedica potresa ponovno otvara 14. prosinca s novim stalnim postavom, a kako je riječ o simboličnom povratku Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike ulaz će biti besplatan.
Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline, stoji u najavi.
Meštrović je 1920-ih godina prošlog stoljeća preoblikovao kompleks u Mletačkoj 8 i 10 u skladnu cjelinu, a danas je to spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života te prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela.
Muzeji Ivana Meštrovića brinu o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i CrikvinamaKaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama.
Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela, ističe se.
U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava, a cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović.
Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i vrijedan raritet portret kralja Faisala, koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije, rijetko izlagano djelo koje svjedoči o umjetnikovom međunarodnom ugledu i razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata.
Kao ključan dio novog postava ističu se tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva.
Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu, napominje se.
Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje, čime se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi, najavljeno je.
Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!