Djeca se sve ranije susreću s nasiljem, rijetko prijavljuju što im se događa

 Istraživanje o vršnjačkom nasilju među osnovnoškolskom djecom u Hrvatskoj, predstavljeno u ponedjeljak u Zagrebu, pokazalo je da zabrinjavajuće velik broj djece trpi online nasilje te da roditelji imaju slab nadzor nad internetskom komunikacijom svoje djece.

Nacionalno istraživanje proveli su Centar za sigurniji internet (CSI) i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, obuhvatilo je reprezentativan uzorak više od 1700 učenika viših razreda osnovnih škola iz svih županija, a bilo je usmjereno na probleme vršnjačkog nasilja u školskom i digitalnom okruženju.

Jedna od voditeljica istraživanja Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poručila je da rad s mladima treba početi rano, jer mladi stupaju u online kontakte, u kojima primaju i šalju neprimjerene sadržaje već u petom razredu osnovne škole.

Djeca sve ranije otvaraju profile na društvenim mrežama i ne razumiju rizike koji ih u tome prate. Algoritmi ih žele što dulje zadržati na internetu, a oni do 14 godine nisu odgovorni, naglasila je.

Izjavila je kako nasilje u školama ima digitalnu komponentu, odnosno da internet povećava broj sudionika u nasilju. Nekada su počinitelji bili jedan broj učenika koji su maltretirali drugu djecu, a sada jedna trećina učenika sudjeluje u nasilju.

Gotovo svaki peti sedmaš dogovara susret s nepoznatom osobom

Istaknula je da u sedmom razredu dolazi do skoka aktivnog doprinosa kulturi nasilja. U osmom je razredu jedna trećina učenika primila neprimjerene online sadržaje od vršnjaka, a već u sedmom razredu dio učenika šalje drugima vlastite seksualne sadržaje, najčešće ucijenjeni i primorani na to, kazala je Vejmelka.

Navela je i da gotovo svako peto dijete u sedmom razredu dogovara susret s nepoznatom osobom preko interneta, što je iznimno rizično ponašanje.

Čak 13,2% osnovnoškolaca provodi više od sedam sati dnevno na internetu. Svakodnevica učenika vrti se oko TikToka, Snapchata i YouTubea. Instagram postaje sve važniji u višim razredima, iako još nije dominantan kao među srednjoškolcima.

Iako većina rabi privatne postavke, zabrinjavajuće je da čak 23,5% učenika ima potpuno javne profile već u osnovnoj školi, čime se izlažu rizicima. Polovina djevojčica češće bira privatnost i ima u potpunosti privatne profile, i samo 29,5% dječaka, kazala je.

Vejmelka je upozorila na problem s obzirom na malen broj roditelja koji sudjeluje u online komunikaciji djece i dodala da je druženje s djecom najbolji faktor stvaranja povjerenja - što je važno za odgovorno ponašanje učenika.

U ulogama počinitelja nasilja često se javljaju stariji dječaci s najmanjom razinom roditeljskog nadzora i mlađe djevojčice s visokom razinom emocionalne empatije kao žrtve koje doživljavaju nasilje. Vejmelka je izrazila zabrinutost činjenicom koliko malo djece prijavljuje nasilje.

Voditelj ureda Centra za sigurniji Internet Ivan Ćaleta kazao je da se vršnjačko nasilje u najvećem broju slučajeva iz stvarnog svijeta prenosi i na virtualni. Najčešće je to u grupama vršnjaka na nekoj od komunikacijskih platformi, gdje se svakodnevno događa vrijeđanje, omalovažavanje i niz sličnih ponašanja prema vršnjacima, koja mogu izazvati trajne posljedice nad žrtvama nasilja.

Alarmantan je podatak da je više od 80% djece bilo izloženo vršnjačkom nasilju na jedan ili više načina, zaključio je.

Dijete s mobitelom u rukama izloženo brojnim online rizicima

Učenica šestog razreda osnovne škole Aura Radočaj u suradnji s Centrom za sigurniji Internet izradila je priručnik kako bi svojim vršnjacima približila opasnosti cyberbullyinga jer je i sama doživjela različite oblike neprimjerenog ponašanja u okruženju. Njezini prijatelji, kaže, često ne znaju komu se obratiti i onda reagiraju tako da vraćaju hate. Zbog toga je važna podrška roditelja.

Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak rekao je da roditelji moraju osvijestiti kako dijete nije uvijek sigurno kod kuće, jer dok ima mobitel u rukama, izloženo je brojnim online rizicima koje ne prepoznaju ni odrasli.

Zato je iznimno važno da se s djecom razgovara, ne samo kad se problem dogodi, nego svakodnevno, uz povjerenje i razumijevanje. Djecu ne treba nadzirati, mi kao roditelji im trebamo biti prvi vodiči u digitalnom svijetu. Samo tako možemo izgraditi generaciju koja će se znati zaštititi, ali i prepoznati rizična ponašanja i u stvarnom i u digitalnom okruženju, zaključio je.