20:34 / 28.09.2021.

Autor: Vlatka Kalinić/Dnevnik/P.F./HRT

Kako je potres utjecao na učenike?

Istraživanje: utjecaj potresa na učenike

Istraživanje: utjecaj potresa na učenike

Foto: Dnevnik / HRT

Utjecaj potresa na život oko 5500 učenika te 1500 zaposlenih u školama na pogođenim područjima u posljednje je vrijeme u fokusu Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja. Dvadesetu obljetnicu postojanja obilježio je predstavljanjem svojih projekata.

Za učenike Sisačko-moslavačke županije potresi su bili gori od pandemije. Uz neprestana podrhtavanja, na pragu punoljetnosti borili su se i s vlastitim strahovima. Nekima od njih to je bio lakši dio.

- Ta me briga jednostavno ubila, što se moram brinuti za svoje ukućane, za svoje prijatelje koji su ostali bez kuća pa se i za njih brinem, kako je sad njima, objasnio je Lovro Zagorec, brucoš iz Gline.

Dvije trećine maturanata iz Sisačko-moslavačke županije i polovina njihovih vršnjaka u Zagrebu osjetilo je negativan utjecaj potresa na vlastiti život. Dio učenika i dalje se ne osjeća sigurno ni u školi ni kod kuće.

- Postoji i dalje oko četvrtine onih kojima su ti utjecaji izrazito negativni posljedice, kako na njihovo psihičko zdravlje, tako i na njihovu psihofizičku dobrobit, rekao je ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić.

Nakon potresa nezadovoljniji su svojim životom, potvrdili su to učenici završnih razreda, njih 42,3% u Sisačko-moslavačkoj županiji i 25,3% u Gradu Zagrebu. Utjecalo je to i na njihovo psihičko zdravlje - izrazito ili prilično negativan trag ostavilo je na 43,9% učenika na Banovini i na više od trećine u Zagrebu, točnije 33,9%. No osjetili su i podršku.

- Pa mogu reći da sam imao jako puno podrške i da sam puno podrške davao. Kako sam volontirao u kuhinji bilo je trenutaka da ljudi dođu i rasplaču se pred vama, rekao je Zagorec.

- Postoji velika motivacija učenika, podrška obitelji i podrška škole da se taj problem nekako ne vidi na ocjenama, što ne znači da on ne postoji i da na njega ne treba i dalje sustavno djelovati, smatra predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec.

Na to upozoravaju i znanstvenici.

- Ako kao društvo napravimo ono što bismo trebali, a prvo je ne zaboraviti na potres, ne zaboraviti naročito na ljude iz sisačko moslavačke županije, osmisliti programe podrške za škole, kako za učenike tako i za odgojno obrazovne djelatnike, siguran sam da kao društvo možemo anulirati te negativne posljedice, istaknuo je Jokić.

Zanemariti te podatke, ističu istraživači, bilo bi neodgovorno, a posljedice bi bile - dalekosežne.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!