Koje opasnosti vrebaju na društvenim mrežama

Ubrzani razvoj interneta i društvenih mreža uglavnom je negativno djelovao na naše mentalno zdravlje, stoga što se ljudi manje druže, kako u obitelji, tako i izvan nje. To se najviše osjeti kod mladih, rekla je u emisiji Studio 4, Tanja Dejanović Šagadin, psihologinja i psihoterapeutkinja.

Ivan Ćaleta iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, Osijek naglašava kako internet može biti pozitivno mjesto iz kojeg se može naučiti puno toga novog, ali je prepun i različitih opasnosti, pogotovo za najmlađe.

Mentalno zdravlje mladih posljednjih desetljeća stalno se srozava, pokazuju svjetska istraživanja.

- Od korone se vidi veliki porast problema mentalnog zdravlja u svim dobnim skupinama. Nezgodno je što se to mladima događa u formativnim godinama što može ostaviti trag na njihovo formiranje, istaknula je Dejanović Šagadin.

Ćaleta govori kako jedna od opasnosti na internetu su on line izazovi koji su prisutni na svim društvenim mrežama, a posebno na Tik Toku.

- Prošle godine je bio slučaj u Osijeku kojeg smo povezali s on line izazovima gdje su djeca po noći izlazila na cestu, sjedili na stolicama i čekali da se automobil približi te su u zadnji čas pokušavali pobjeći. Dobro je što nitko nije stradao, naglasio je.

Dejanović Šagadin govori kako su djeca svjesna da su to opasne situacije, ali kod tinejdžera postoji osjećaj neranjivosti, što je, kako kaže, tipično za tu dob.

- Važno je da roditelji razgovaraju s djecom, ali i da budu u toku s tim što djeca gledaju. Mnogi roditelji uopće ništa ne znaju o tome, rekla je.

Na pitanje kada je pravi trenutak razgovarati s djecom o tome Dejanović Šagadin kako već postoje video klipovi i slikovnice za predškolsku dob. Znači, treba razgovarati već i s malom djecom na primjeren način.

- Osim online izazova, postoji i "seksting". To je razmjena video sadržaja koji uključuju seksualno eksplicitan sadržaj. Postoji i "grooming", a to je proces u kojem odrasle osobe pokušavaju pridobiti djecu za neke svoje negativne svrhe. Osim toga, postoji i "šerenting", a to je vezano za ponašanje roditelja na društvenim mrežama, ali uključuje djecu i njihovu sigurnost. To podrazumijeva da roditelji pretjerano stavljaju slike i video zapise vlastite djece na društvenim mrežama, pojasnio je Ćaleta.

Dodaje kako postoji i "sekstojšn" što je seksualna iznuda gdje mladi koji šalju eksplicitne sadržaje kasnije budu ucjenjivani.

- Virtualni sadržaji na društvenim mrežama pridonose stvaranju virtualnog identiteta djece koji se kasnije može iskoristiti u negativne svrhe, naglasio je.

Medijska pismenost važna za djecu

Dejanović Šagadin govori kako je kod tinejdžera pojačana želja da ih drugi gledaju i vide, a kada stavljaju svoje slike na društvene mreže, taj je osjećaj pojačan jer je stvaran.

- Nezgodno je što postoje i komentari kako pozitivni, tako i negativni, ali i jedni i drugi potiču vezanost za fizički izgled, rekla je i dodala kako su stoga skloni izmjenama svog izgleda i ako se ne mogu uklopiti u neku normu, to im poljulja identitet.

Ćaleta govori da što se tiče medijske pismenosti kod djece nije rano početi s početkom osnovne škole.

- Medijska pismenost je jako važna za djecu, iako mi danas možemo reći da su oni jako dobro tehnički potkovani. Trebamo djeci ograničiti provođenje vremena na društvenim mrežama. Trebaju se roditelji educirati o tome, istaknuo je.