Mentalno zdravlje mladih: Što izaziva nasilničko ponašanje?

Vrhunski stručnjaci iz različitih resora okupili su se oko goruće teme - mentalnog zdravlja mladih. Skup pod nazivom „Komunikacija bez šuma - djeca u fokusu" organiziralo je Ministarstvo unutarnjih poslova. Žele što bolje razumjeti što izaziva nasilničko ponašanje, kako postupiti kada se dogodi i kako ga spriječiti.

Policajci, nastavnici, liječnici i psihoterapeuti imaju različit uvid u probleme mentalnog zdravlja djece i mladih. No svi nam govore isto - sve ih je više i ne smiju se ignorirati.

- Ako govorimo o kibernetičkom internetskom svijetu i o stvarnom svijetu, a tiče se nasilja u kojem sudjeluju djeca i mladi. Ovdje je danas naglasak na zaštiti djece, na prevenciji, na poboljšanju međuresorne suradnje svih onih resora koji su ključni, rekla je Irena Petrijevčanin, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova.

A ključno je i da resori nađu zajednički jezik, poručuje MUP. Suradnja je važnija nego ikad prije jer nakon pandemije mnogo je problema isplivalo na površinu. 

- Sad se bavimo tim posljedicama i svima nam je to novo. Moramo naučiti pomoći našoj djeci da što bolje i što bezbolnije iziđu iz takvog perioda, rekao je Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja.

Individualna savjetovanja

- Vidimo također da je veći pritisak na našu instituciju, da se više traže individualna savjetovanja. Primjećujemo da je sve veća svijest ljudi i da mladi ljudi i odrasli sve više traže pomoć, naglasila je Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica.

Zapošljavanje stručnjaka u školama dio je rješenja. Policijska akademija svijetli je primjer.

- Definitivno imamo stvari pod kontrolom. Imamo stručne suradnike svih razina, od pedagoga, psihologa koji se time aktivno bave, preveniraju ponašanja koja bi proizvela u društvu negativne reakcije, rekao je Mario Bošnjak, načelnik Policijske akademije "Prvi hrvatski redarstvenik".

Preventivna i edukacijska uloga

Jer policija osim interventne ima i preventivnu i edukacijsku ulogu. Zato žele da se glas struke glasnije čuje.

- U podlozi svakog nasilnog ponašanja je osjećaj nemoći i inferiornosti. I to je bitna poruka ovog skupa. Vrlo često, istraživanja pokazuju, prije samih nasilnih ponašanja radilo se o jakom osjećaju srama, odnosno posramljivanje je bilo "okidač-faktor" koji je tu osobu nagnao na takvo ponašanje. Zato je jako bitno u javnom prostoru govoriti o štetnim utjecajima tog toksičnog srama, rekao je Darko Marčinko, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb.

Ali treba ići i korak dalje, poručuje struka, i razvijati zdrav osjećaj ponosa i samopoštovanja kod mladih.