Nakon 60 godina u Hrvatskoj se pojavio orijentalni stršljen

Nakon 60 godina u Hrvatskoj se pojavio orijentalni stršljen. Zasad je viđen u Kaštelima i Splitu. Iako nije znanstveno dokazano da je otrovniji od drugih vrsta, u ovo doba godine mnogo je jedinki pa bi osobe koje su alergične na ubode osa i pčela trebale pripaziti jer posljedice, pogotovo ako je uboda više, mogu biti kobne.

Orijentalnog stršljena pronašao je na cvijetu komorača biolog Toni Koren u kamenolomu u Kaštel Sućurcu. To je dokaz da se orijentalni stršljen vratio u Hrvatsku.

- Zadnji put u Hrvatskoj je zabilježen sedamdesetih godina prošlog stoljeća. On se povukao i sad se vraća. To je termofilna vrsta koja traži toplije uvjete, topliju klimu i na području Italije također se bilježi njegovo širenje na sjever, objasio je dr. sc. Nediljko Landeka, biolog, Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije.

Veliki su kao i europski stršljeni, ali su crveno-žute boje, a najdraža su im hrana pčele.

- Preferira urbane sredine, izgleda da mu je u gradovima dobro, u naseljenim mjestima gdje traži hranu i na smetlištima te se tako uspješno širi, dodao je Landeka.

Preletjeli su Kaštelanski zaljev i smjestili se u splitskoj četvrti Brda. Građanima nije svejedno.

Na pitanje je li ih strah, odgovaraju:

- Pa je, strah me. Nisam alergična, ali me strah, rekla je jedna građanka.

- Treba ih se čuvati i treba paziti. Ja se osa ne bojim, ali stršljena se ipak bojim, rekao je građanin.

- Ako bi nateklo, vjerojatno bih išao na hitnu pomoć ili nešto. Javio bih se svojoj doktorici pa vidio što i kako dalje, dodao je drugi.

Stručnjaci upozoravaju: ne dirajte gnijezda

Populacija orijentalnih stršljena već petnaestak godina živi oko Trsta, podsjeća znanstvenik Ozren Palošek, pa njihova pojava u Dalmaciji nije iznenađenje.

- Ako i naiđete na gnijezda, ne treba biti heroj i pokušati napraviti nešto oko njega jer u većim gnijezdima može biti i do 500, ako ne i 1000 jedinki. To znači da to može biti dosta neugodan susret ako malo izazivate. U principu vas neće napasti ako ih ne dirate, istaknuo je prof. dr. sc. Ozren Polašek, ravnatelj Hrvatske zaklade za znanost.

Od tri do pet stršljena mogu ubiti dijete. Ubodi kod zdravih ljudi izazivaju lokalne reakcije, ali kod alergičnih na ubode pčela i osa, još ako su višestruki, mogu biti smrtonosni.

- Osoba može doživjeti anafilaktički šok praćen oteknućem dišnih putova, poteškoćama disanja, padom krvnog tlaka. To može završiti fatalno ako se medikamentno ne intervenira, naglasila je Radmila Majhen-Ujević, dr. med., liječnica hitne pomoći, Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije.

Kao i u slučaju ostalih potencijalno opasnih životinja i kod stršljena vrijede pravila - kloniti ih se i ne dirati ih.