Invazija opasnih azijskih stršljenova, kako ih se riješiti

Slavonija se bori s jednim od najopasnijih kukaca, a riječ je o azijskom stršljenu čija je inavazija u Europi primjećena još prije dvije godine.

Ova vrsta predstavlja prijetnju za pčele i druge oprašivače, a posebno za čovjeka jer se bilježi sve veći broj uboda i sve više intervencija vatrogasaca i hitne. Istražili smo kako ih se riješiti te što napraviti ako dođe do uboda.

Gnijezda na tavanima i u zapuštenim kućama

Azijski stršljen - nevolja i za čovjeka i za pčele medarice. Valpovčani nisu u strahu, ali itekako primjećuju njihovu prekobrojnost.

"Ima ih, danas sam kupio šljive i našao dva u komi", "U blizini rijeke Karašice zna ih biti jer idu na vodu. Mene nisu uboli, ali brata jesu i odmah je morao na hitnu", kažu.

Stršljeni najčešće prave gnijezda na tavanima i u napuštenim kućama, a prirodnog neprijatelja nemaju – osim vatrogasaca.

– Na zadnjoj intervenciji gnijezdo je bilo u drvetu. Ljudi rade drva, maknu kladu i oni izlete. Udarali su po meni po kacigi, čudan zvuk, ali s adekvatnom opremom ništa se ne dogodi, opisuje Luka Vuksanić, zamjenik zapovjednika DVD-a Valpovo.

Dva do tri uboda mogu biti kobna

Vatrogasci upozoravaju na ozbiljnu opasnost.

– Dva do tri uboda mogu biti opasna po život. Zamislite da vas napadne pedesetak njih. Nemojte sami dirati gnijezda niti im se približavati – poručuje zapovjednik DVD-a Valpovo Stjepan Koški.

U porastu broj intervencija hitne pomoći

Iz Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije ističu da je broj intervencija nakon uboda stršljena u porastu.

– Panika je najveći neprijatelj. Najvažnije je ostati smiren, obavijestiti hitnu medicinsku službu i detaljno slijediti upute dispečera. Oni su obučeni liječnici i važno ih je slušati, savjetuje dr. Josip Som.

Stručnjaci naglašavaju da je uklanjanje gnijezda jedini način da se stršljeni ne vrate, ali to uvijek treba prepustiti profesionalcima.