Kako se ponašati u susretu sa stršljenima

18.10.2022.

17:41

Autor: HTV/IMS/Hrvoje Šimunović/E.P.C.

Gnijezdo stršljena

Gnijezdo stršljena

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Stršljeni napadaju izletnike i planinare, a žrtve tih agresivnih kukaca nedavno su bili i učenici jedne zagrebačke škole. Stršljeni nisu rijedak prizor niti u urbanim sredinama, posebice u parkovima i napuštenim objektima. Stručnjaci savjetuju - oprez tijekom boravka na otvorenome.


Gospodin Ivica Mišin 14 se godina bavi uklanjanjem gnijezda stršljena, a radeći svoj posao doživio je i preživio šest uboda tih kukaca. Što savjetuje onima koji primijete gnijezdo stršljena?


- Kada primijetimo gnijezdo stršljena, u što kraćem roku treba se udaljiti s mjesta gdje smo ih primijetili, bez nekih naglih pokreta i stvaranja buke, kaže.


U potrazi za hranom, stršljeni prelete oko kilometar i pol. Osjete li se ugroženima, energično brane svoj teritorij. Ovisno o tome je li riječ o europskom ili, rjeđe, azijskom stršljenu, uljeze napadaju pojedinačno ili u skupinama.


- Bušilica, brusilica, motorna pila, trimer, kosilica, znači, sve što s više decibela stvara buku, to njih iritira, pa i lavež psa, vrisak djeteta, objasnio je Ivica Mišin. 


Da bismo smanjili mogućnost napada stršljena, pri odlasku u prirodu važno je informirati se o poželjnim načinima ponašanja i odijevanja. 


- Ne nositi široku odjeću u koju se stršljeni mogu zavući. Također, stršljene privlači i šarena odjeća, pa malo i na to treba pripaziti. Stršljeni vole drveće, tako da, ne dirati, ne tresti grane, savjetuje Hrvoje Bekina, voditelj Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju ZZJZ Osječko-baranjske županije. 


Internet i društvene mreže puni su savjeta o postupanju kod uboda stršljena, no najpouzdanije informacije ipak valja potražiti od stručnjaka.


- Te priče o vađenju žalaca itd, pustimo za neko kasnije vrijeme. U startu, odmah hladiti oblogom. Ako se ima lijek koji se zove antihistaminik, onda njega primijeniti i popiti i javiti se u nadležnu ambulantu, ističe prof. dr. sc. Rudika Gmajnić iz Doma zdravlja Osijek. 


Stršljeni su prirodni predatori, pa nerijetko napadaju slabije kukce. Pčelarima ulaze u košnice i, u potrazi za hranom, ponekad desetkuju pčelarske zajednice.


-  Pogotovo kada smo negdje na paši, gdje ima jako puno gnijezda stršljena za koje mi ne znamo i onda tek kad doselimo onda vidimo zapravo, koja je to napast kada počnu napadati pčele. To je najčešće u periodu negdje od kolovoza do kasne jeseni kad se oni spremaju za zimu, kazao je predsjednik osječke Pčelarske udruge "Pčela" Slavko Stojanović


Ipak, stršljeni u ekosustavu imaju važnu ulogu jer se hrane raznim nametnicima i drugim insektima, no nažalost, nije im važno napadaju li korisne kukce ili štetočine.


Usprkos lošoj reputaciji, europski je stršljen danas ugrožena vrsta.



Stručnjaci upozoravaju da se nakon uboda što prije potraži liječnička pomoć, a u studiju je za Regionalni dnevnik HTV-a o ubodima stršljena i kako postupiti govorila šefica anestezilogije zagrebačke Kliničke bolnice Sveti Duh, prim. prof. dr. sc. Višnja Nesek Adam


O tome koliko uboda stršljena godišnje završi smrću, kazala je teško je govoriti, jer brojevi su izuzetno mali, ali svaka smrt je velika i zahtijeva pozornost. 


- Neke studije pokazuju da su to izuzetno mali brojevi. Nedavno je izašla velika studija koja je obuhvatila period od 25 godina za područje cijele Europe i broj smrtnih slučajeva iznosio je oko 1600. U Hrvatskoj je za taj period bilo 35 smrtnih slučajeva. To nisu veliki brojevi, ali naravno, svaki smrtni slučaj je velik broj i treba to uzeti u obzir, rekla je.  


Ključno je pitanje, istaknula je, kako prepoznati ubod stršljena i kada se javiti liječniku.


-  Mislim da je ključno pitanje kada otići liječniku. Načelno, možemo reći da ubodi stršljena nisu opasni onako kako se to u javnosti predstavlja. Naime, potreban bi bio strašno velik broj uboda, govori se o 1000 uboda da bi to bilo smrtno. Ono što jest problem, to je da određeni ljudi imaju alergije i takvim osobama ubod jest problem. U tom slučaju treba potražiti liječničku pomoć, objasnila je. 


Dodala je kako treba razlikovati otok na mjestu uboda koji ne predstavlja alergijsku reakciju nego je to toksična reakcija.


- Sve ono što se kasnije dešava i što može ugroziti čovjeka to znači da treba potražiti liječničku pomoć, naglasila je prof.dr. Višnja Nesek Adam. 


- Stršljeni imaju žalac koji najčešće ne ostaje prilikom uboda i to je razlog zašto stršljeni mogu i nekoliko puta ubosti. Za razliku od njih, pčele ostavljaju žalac koji bi trebalo izvaditi jer postoji jedna vrećica u kojoj se nalazi otrov, i dok god se on otpušta, to i boli. Pčele nažalost i umiru kada ispuste žalac, a kod stršljena to nije tako. Zbog toga sa stršljenom nemamo problem sa žalcem, objasnila je komentirajući savjete da bi trebalo izvaditi žalac stršljena s mjesta uboda. 


 

Što se tiče zaštite od uboda stršljena, savjetovala je da trebaju biti oprezni oni koji imaju alergije, a za ostale vrijede  opće upute za boravak u prirodi.


-  Mislim da trebaju biti oprezni samo oni ljudi koji imaju problema s alergijama. Dio njih možda će biti testirani i znat će to. Danas postoje lijekovi, imaju brizgalice, odnosno šprice s adrenalinom koje svakako trebaju ponijeti kada idu u prirodu ili na mjesta gdje postoji mogućnost da ima pčela, osa ili stršljena. Ostali se trebaju paziti na način na koji inače idemo u prirodu - odjeća koja nije pretjerano šarena, koja je uz tijelo i koja pokriva što veći dio kože, ne uzimati hranu, paziti kod otvorenih pića - to su neke opće preporuke, zaključila je.    

 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!