Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je učenicima srednjih škola koji su simulirali saborsku sjednicu da se danas za slobodu Hrvatske borimo tako da ne dopustimo da oni s ekstremnih, radikalnih pozicija, koji žele urušiti demokraciju postanu većina u hrvatskom društvu.

Jandroković je u ponedjeljak otvorio 13. simuliranu sjednicu Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola, koja je na dnevnom redu imala Strategiju demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine.

- Politiku gledam na dva načina, s jedne strane, to je rad za javno dobro, što je osnova za svaku dobru, kvalitetnu, poštenu politiku, da svi koji sudjeluju u političkom životu vode računa što je interes naše države, naših građana i naroda, i da to bude vodilja u njihovom ponašanju. Politika, naravno, ima i svoju drugu dimenziju, političko-stranačku borbu koja često u drugi plan gurne ono što je, u stvari, temelj politike, rad za javno dobro, i ta politička borba vrlo često zasjeni one pozitivne elemente koje provode Vlada i saborska većina, kao i oporba, na svoj način, kazao je, pozdravljajući punu dvoranu učenika-zastupnika.

- To se događa, dodao je, zato što u centar dolazi bitka za moć, financije, utjecaj, za svoj svjetonazor i identitet i onda ponekad zaboravimo koji je zapravo stvarni smisao politike. Dodao je da smatra logičnim jer živimo u demokraciji i imamo različite poglede kako bi se trebala razvijati hrvatska država i društvo i, napominje, u demokraciji je konflikt također normalan, ali je važno da taj konflikt ne izlazi izvan okvira prihvatljivog za društvo, izvan poštivanja prava, zakona i Ustava.

Jandroković učenicima: Rođeni ste u vrijeme demokracije i slobode

Učenicima je govorio o hrvatskoj povijesti, napomenuvši da hrvatski narod u 20. stoljeću, sve do zadnjeg desetljeća, nije živio u slobodi i demokraciji, nije bilo slobode medija, jer smo prošli kroz dva totalitarna režima što im je, napomenuo je, možda teško i shvatiti jer su rođeni u vrijeme demokracije i slobode.

- Vaši roditelji, djedovi i bake, nisu imali tu privilegiju, živjeli su u vremenima kada se moglo stradati zato što si drugačijeg političkog opredjeljenja, zato što ne prihvaćaš postojeći politički sustav mnogi su završavali i na Golom otoku koji je bio simbol neslobode u komunističkoj Jugoslaviji i mnogi su ostali bez posla i mogućnosti javnog djelovanja, kazao je.

Ustvrdio je da su devedesetih zemlje istoka i srednje Europe iz totalitarnog sustava postajale demokratske, a to se dogodilo i hrvatskom narodu, nažalost, prošli smo Domovinski rat i velikosrpsku agresiju, pobijedili i mirno reintegrirali hrvatsko Podunavlje. Od tada, naglasio je, krenuo je nesputani razvoj hrvatske države, ostvarili smo unutarnju stabilnost, imamo demokraciju, vladavinu prava i članstvo u brojnim međunarodnim savezima.

- Imamo, naravno, još brojne probleme koje treba rješavati, poput zdravstvene i socijalne zaštite, energetske sigurnosti, životnog standarda, ali kada usporedimo Hrvatsku s brojnim svjetskim zemljama, mi živimo u miru, slobodi i demokraciji, ocijenio je Jandroković.

Naveo je i velike promjene na svjetskoj političkoj sceni, kazavši da od Drugog svjetskog rata, uz iznimke poput Domovinskog rata, svijet je živio po određenim pravilima i poretku koji je jamčio red i mir, no, unazad nekoliko godina taj poredak nestaje pred našim očima, počevši od pandemije covida preko rata u Ukrajini do Bliskog istoka. Usto, imamo i klimatske promjene i razvoj umjetne inteligencije, što strelovito mijenja način života. Vi ste generacija koja se već sada suočava sa sasvim drugačijim i novim izazovima u odnose na prijašnje generacije, a hoće li to biti zahtjevnije, jako je teško reći, poručio je učenicima, izrazivši nadu da se veliki ratovi neće ponoviti i da će živjeti u slobodi i demokraciji.

Danas se za slobodu Hrvatske borimo tako da sudjelujemo u javnom životu, da iznosimo svoje stavove i da svi oni koji dolaze s ekstremnih, radikalnih pozicija, koji žele urušiti demokraciju, da ih lociramo, prepoznamo i ne damo da oni postanu većina u hrvatskom društvu, kazao je, dodavši da mu je drago što su prepoznali da je politika važna za opće dobro.

- Jedan od najvećih demografskih izazova s kojima se Hrvatska suočava je pad broja stanovnika. Mali broj novorođene djece, mladi odlaze u zemlje Europske unije zbog stabilnije budućnosti. Problem je i starenje stanovništva koje stvara pritisak na zdravstveni i mirovinski sustav. Između zadnja dva popisa stanovništva, Hrvatska je izgubila 396 300 stanovnika, izjavili su Dabro, Oletić iz Vinkovaca.

- Članovi Odbora za lokalnu i područnu samoupravu istaknuli su nužnost snažnije povezanosti obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada. Smatra se ključnim da jedinice lokalne samouprave, u suradnji s ministarstvima, razviju sustave stipendiranja i poticaja za deficitarna zanimanja u demografski ugroženim područjima. Naglašeno je da obrazovna infrastruktura, poput srednjih škola i područnih fakulteta, mora ostati dostupna i u manjim gradovima kako bi se spriječio rani odlazak mladih u velike urbane centre već u srednjoškolskoj dobi, rekli su Mikac, Vrček Karajić iz Rijeke.

Jandroković je dodijelio i nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola koji su ostvarili najbolje rezultate na kvizu Koliko poznaješ Hrvatski sabor?. Na online kviz-natjecanju za osnovne škole, prvo mjesto zauzela je OŠ Kneževi Vinogradi, drugo OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Ogulina, a treće OŠ Viktorovac iz Siska. Tri najuspješnije srednje škole na kvizu bile su Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin, zatim Gimnazija Karlovac te III. gimnazija Osijek.

Učenici o demografskoj revitalizaciji zemlje

I ove godine tema rasprave više nego aktualna strategija demografske revitalizacije zemlje. Situacija nije dobra, ističu klubovi zastupnika srednjoškolaca.

- Nesigurni oblici zapošljavanja, visoki troškovi stanovanja i nemogućnost dugoročnog planiranja glavni su uzroci iseljavanja i odgađanja roditeljstva, kaže Filip Pajić, Klub zastupnika Srednje škole ban Josip Jelačić, Zaprešić.

- Demografska strategija se ne mjeri dozvolama nego odgovorom na tri pitanja, tko ostaje, tko odlazi i zašto odlazi, ističe Nina Cvek, Klub zastupnika Ekonomske škole Pula.

- Tržište rada nikad neće biti slobodno dok školovani i stručni ljudi ne mogu dobiti posao jer prednost imaju oni sa stranačkom iskaznicom ili rođakom na važnom mjestu, upozorava Vjekoslava Potrebica, Klub zastupnika Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića Dubrovnik.

Nude i rješenja koja će mlade poput njih zadržati u domovini.

- Ako u malim sredinama ne ponudimo poticajno kulturno i intelektualno, kreativno okruženje, najkreativniji mladi ljudi neće se vraćati, bez obzira na subvencije, naglašava Karlo Martinović, Klub zastupnika Srednje škole Marka Marulića Slatina.

- Ciljano stipendiranje učenika iz demografski ugroženih područja koji upisuju srednju školu u mjestu stanovanja ili u nekom drugom mjestu demografski ugroženog područja kaže Chiara Gašparac, Klub zastupnika Srednje škole Delnice.

Ovakvim sudjelovanjem u javnom životu pridonosite demokraciji, pozdravio ih je predsjednik Sabora.

Nagrađene su i najbolje ekipe u kvizu "Koliko poznaješ Hrvatski sabor".

- Meni je to zanimljivo, smatram da je i važno da bi mladi trebali znati više o tome, ističe Ema Adilić, maturantica, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile.

Kako stvari stoje, nekim mladim zastupnicima ovo neće biti posljednji posjet Saboru.

- Ja kao buduća političarka se vidim možda na nekoj poziciji u Saboru, jako mi se to sviđa, poručuje Lea Kordej, zamjenica tajnice Simulirane sjednice sabora, Upravna škola Zagreb.

Imaju i poruku za kolege - izabrane zastupnike.

- Borite se za mir u svijetu, nemojte dopustiti da ljudi umiru dok mi samo stojimo sa strane, poručuje Leon Rilović, Klub zastupnika Klasične gimnazije Zagreb.

Strategiju su prihvatili s 85 glasova za, uz prihvaćanje svih amandmana svih klubova zastupnika. To se u Saboru rijetko viđa.