Od izbjeglištva do fakulteta: Sirijac Subhi položio maturu iz hrvatskog jezika

Uspješno položiti maturu iz hrvatskog jezika i upisati fakultet, svjedoci smo svake godine, nije jednostavan zadatak ni za maturante kojima je hrvatski materinski jezik. Kad to uspije mladić iz Sirije, koji je s obitelji bježeći od rata u svojoj zemlji došao živjeti u Hrvatsku i krenuo ispočetka, to nije samo velik uspjeh nego i otvaranje mogućnosti za uspješan život u zemlji u kojoj planira graditi budućnost. 

Donosimo priču o Subhiju, studentu agronomije i bivšem učeniku zagrebačke Agronomske škole koja sudjeluje u programu UNICEF-a u integraciji djece inojezičara u hrvatski obrazovni sustav.

Kad je kao dijete s obitelji došao u Hrvatsku, Sirijcu Subhiju Aljbeinu nije bilo lako u novoj zemlji, bez poznavanja jezika. 

- Nisam znao pričati, komunicirati, to mi je bilo najteže, kaže Subhi, student Agronomskog fakulteta, bivši učenik Agronomske škole Zagreb.

Kad je u 2. razredu srednje škole odlučio upisati Agronomski fakultet, znao je da treba položiti i maturu. 

Uz pomoć profesorice hrvatskog jezika počele su pripreme iz književnosti i pisanja eseja.

- Volonterka me učila lektiru. Prošao sam hrvatski i matematiku s dva, engleski s 3, kaže Subhi.

- Puno smo vježbali i bile su sretne vijesti u 7. mjesecu da je učenik na ljetnom roku položio maturu. Bila sam sretna i ponosna jer je imalo smisla sve što smo radili, imao je  motivaciju i cilj i drago mi je da je uspio, kaže Anita Hmura, prof. nastavnica hrvatskog jezika u Agronomskoj školi Zagreb.

Subhi sada studira na smjeru agroekologije.

Integracija koja daje rezultate

Subhijev uspjeh na maturi i upis fakulteta dolaze na kraju dvogodišnjeg programa UNICEF-a u kojem je sudjelovalo 5 osnovnih i srednjih škola.

- Cilj je pomoći sustavima - sustavu obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstvu, da budu bolje pripremljeni za integraciju djece migranata i inojezičara. Onda se događa da svaka škola za sebe mora pronalaziti rješenja koja je netko drugi negdje u Hrvatskoj već našao i zato smo htjeli usustaviti cijelu priču, kaže Ivana Ćosić, voditeljica programa za obrazovanje u Uredu UNICEF-a za Hrvatsku.

U različitim integracijskim mjerama programa uključeno je gotovo 2000 djece inojezičara.

I ove godine Agronomsku školu upisao je učenik inojezičar, Ukrajinac Dmytro, budući agrotehničar.

- Nije mi bilo teško naučiti jezik, naučio sam ga za otprilike pet mjeseci. Volim geografiju, povijest, fiziku. Sviđa mi se skoro sve, terenska i laboratorijska nastava, agrobotanika, kaže Dmytro Ilkiv, učenik Agronomske škole Zagreb.

- Imamo i udžbenike tako da to više nije nepoznanica, a ima i sve više učitelja koji imaju iskustva s radom s inojezičarima, kaže prof. Hmura.

U UNICEF-u se nadaju da će se uskoro odobriti i njihov program stručnog usavršavanja za učitelje koji rade s učenicima inojezičarima, kako bi ovim mladima koji su u Hrvatsku došli s teškim iskustvima, pomogli da se i ovdje osjećaju kao doma.