Poljoprivredna zanimanja popularna među mladima

Posljednjih godina gimnazije su bile apsolutni hit među srednjoškolcima - popunjavale su se do posljednjeg mjesta, a strukovne škole - pogotovo za poljoprivredna zanimanja - upisivalo je sve manje učenika. Ali trendovi se mijenjaju. Srednja poljoprivredna škola Opeka u Marčanu upisala je 70 učenika više nego godinu dana prije. Neki od njih će možda - budu li ustrajni - za deset ili dvadeset godina biti istaknuti znanstvenici.

Mehanizacija je ovdje kakve se ne bi postidjelo bogatije poljoprivredno gospodarstvo u zapadnoj Europi - najnoviji traktori, plugovi i ostalo oruđe parkirani su u krugu srednje poljoprivredne škole u Marčanu, općina Vinica.

Darianu Možicu tek je petnaest godina, a već najbolje u državi barata plugom.

- Na traktoru sam od malih nogu, sve sam naslijedio od djeda i tate, to me ispunjuje. Za tu srednju školu sam se odlučio jer tu imam OPG, i poslije škole mogu nastaviti taj posao doma. 

Razgovarajući s ovim mladim ljudima shvaćamo da je poljoprivredna proizvodnja postala sve atraktivnija.

Poput Dariana razmišljaju mnogi učenici - nakon ove škole čeka ih siguran posao.

- U budućnosti se vidim da proširimo dvorište, poboljšamo mehanizaciju, kupimo više hektara zemlje i vidim se doma na OPG-u, govori Franjo Ščuric iz Donjeg Vratnog. 

- Radim u školi trideset godina i imam iskustva. Učenici imaju interes, i većina njih dolazi iz obitelji koje se bave poljoprivredom i mislim da naša poljoprivreda ima budućnost ako je vode ljudi koji imaju adekvatna znanja, ističe Jasminka Grudiček Hozjak, nastavnica poljoprivredne grupe predmeta. 

Patricija Horvat vidi se u cvjećarstvu - iako joj to nije bio prvi izbor, kroz praksu je shvatila što želi biti u životu.

- Volim praktičnu nastavu, to me veseli, radim nešto novo, to je jako lijepo zanimanje. Radim cvjetne aranžmane, to će biti budućnost. Kad si upisivala srednju? Prvo sam išla u Srednju strukovnu školu za tehničara zaštite ljudi i imovine, tu se nisam našla i došla ovdje i sad sam zadovoljna. 

Sto osamdeset učenika ove škole svladava sve što treba modernoj poljoprivredi. Od uzgoja i selekcije sjemena u laboratorijima pa do provjere kvalitete tla.

- Mi smo nabavili najnoviju opremu za analizu tla, octa i ulja te čuvanja sjemena, ali i dajemo uslugu vanjskim korisnicima - tvrtkama i OPG-ovima kojima treba analiza tla, govori voditelj laboratorija Josip Gmižić. 

Škola je proglašena regionalnim centrom kompetentnosti u poljoprivredi - zahvaljujući tome nabavili su vrijednu opremu na kojoj rade učenici i profesori.

- U sklopu uspostave regionalnog centra nabavili smo opremu vrijednu od dva milijuna eura, imamo sedam traktora, i druge alate i mehanizaciju potrebnu za poljoprivrednu proizvodnju, ističe Dragan Brkić, ravnatelj Srednje škole Arboretum Opeka. 

A treba ići u korak s vremenom - umjetna inteligencija i dronovi ono su što čeka i ozbiljne poljoprivredne proizvođače. Pa učenici tako već svladavaju tehnike upravljanja bespilotnom letjelicom kojom će se koristiti u vinogradarstvu.

- Trudimo se nabaviti nove strojeve koji se primjenjuju i koji će se primjenjivati i želimo ih spremiti za modernu poljoprivredu, ističe Jure Orlović, nastavnik poljoprivrednih stručnih predmeta.  

Moderna poljoprivreda počiva na onoj tradicionalnoj - stoga nema dobre prakse bez prljanja ruku.

- Škola je puno bolja, dobri su profesori, obožavam tu biti jer volim biti na tlu, raditi, volim učiti o biljkama, kako se razmnožavaju, poručuje učenica Lana Boršćak. 

Svladavaju se tehnike rezidbe, prskanja, uči o štetnicima u vinogradima i voćnjacima. 

- Prošle je godine voćnjak zasađen, postavljena je armatura. Sad nam je na redu rezidba voćaka, učenici uče od sjemena pa do formiranja voćke u punom rodu, kaže voditelj poljoprivrednog dobra, Matija Žmegač.

- Učenici su puno zadovoljniji kada rade vani, kada rade na nečemu gdje vide svoje rezultate a ne samo u učionici, znači praktično a i ovo je pravi rad koji ih očekuje na njihovim radnim mjestima, ističe nastavnica poljoprivredne grupe predmeta, Martina Balažinec Šartaj. 

Nekad ruševni dvorac Opeka, udaljen stotinjak metara, obnavlja se. Sljedeće školske godine ovamo će se preseliti učenici - bit će tu četiri laboratorija, baza sjemena, restoran i knjižnica. 

- Investicija je vrijedna dvadesetak milijuna eura, a bez europskih fondova ne bi bila realizirana. Tako će do rujna dragulj naše kulturne baštine postati obrazovna ustanova za 180 učenika, pojašnjava načelnik općine Vinica, Branimir Štimec. 

Nakon svega viđenog ne čudi da je zanimanje za poljoprivrednu školu sve veće - jer ovakvi obrazovni uvjeti još su donedavno u Hrvatskoj bili nezamislivi.