U proteklih pet godina više od 20 tisuća mladih odabralo je neko od obrtničkih zanimanja, vidljivo je da se trendovi mijenjaju, rad rukama više se cijeni, a dobri su majstori traženi. O tome što donosi najavljena reforma strukovnog obrazovanja - raspravljali su ravnatelji škola, predstavnici ministarstava i obrtničke komore te majstori - ambasadori naukovanja.
Posljednji potezi četkom pri oblikovanju frizure na natjecanju mogu donijeti bod više.
Za Doru i Kanikaar dvojbe nema - biti frizerka njihov je prvi izbor.
- Mama mi je rekla da mogu promijeniti, ali sviđa mi se, zadnja sam godina, govori Kannikar Glinboom, smjer frizeri, Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb.
- Planiram imati salon s pletenicama jer se u tome usavršavam, govori Dora Matanić, Mješovita industrijsko-obrtnička škola, Karlovac.
Njihovim je učiteljima pak najvažnije - svakom učeniku pružiti priliku da svlada struku.
- Ako već na kraju 1. razreda samo pere kosu i čisti to nije ok, trebaš mu dati šansu, pa ako i pogriješi, svatko tko radi može pogriješiti, govori Suzana Prutki, stručna učiteljica, Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb.
No, iako su mnogi obrtnički smjerovi postali popularni - ne završe svi učenici u tom svijetu rada.
A neke smjerove, poput onoga za konobara, ni dobra zarada ne uspijeva popularizirati.
- Naši četverogodišnji kozmetičari dosta se okušavaju na fakultetu, tako da, kad realni sektor traži radnu snagu, onih najboljih onda nema, govori Darinka Štampar, prof./ravnateljica, Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb.
Pa iz HOK-a poručuju - u novim strukovnim kurikulima - treba više prakse i bolja usklađenost s tržištem rada.
- Da se pobrinemo da iz obrazovnog sustava izlaze mladih ljudi oboružani potrebnim znanjima i vještinama koji mogu stvarati nove vrijednosti i osigurati si kvalitetnu egzistenciju, ističe Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
- Mi zasad radimo po klasičnim programima, iz 96., 97., govori Mladen Smolaka, ravnatelj Ugostiteljsko-turističkog učilišta, Zagreb.
Iako najavljivani, novi kurikuli vjerojatno neće biti spremni već za iduću školsku godinu.
Jer zbog predloženih izmjena, i mogućeg smanjenja satnice povijesti i politike i gospodarstva - ima nezadovoljnih.
- Ne radi se o tome da nešto nestaje, nego da nemamo dovoljan prostor za sve one predmete koji su dosad postojali u strukovnom obrazovanju, govori Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Za sve profesore strukovnih škola bit će osigurano, najavljuje, stručno usavršavanje prije uvođenja novih sadržaja.