Iza projekta "Najljepši školski vrtovi" stoji puno emotivnih priča

Dugogodišnji projekt Hrvatske radiotelevizije "Najljepši školski vrtovi" ove godine puni 30 godina. Tim povodom u emisiji "Dobro jutro Hrvatska" gostovale su autorica projekta Najljepši školski vrtovi Lidija Komes i voditeljica projekta Đurđica Čočić.

Već 30 godina Hrvatska radiotelevizija s partnerima provodi projekt "Najljepši školski vrtovi". Na natječaj se mogu javiti vrtići, osnovne i srednje škole te srodne odgojno-obrazovne ustanove za djecu i mladež.

Projekt krenuo u vrijeme Domovinskog rata

- Zahvalna sam kolegama u obrazovnom i dječjem programu Hrvatskog radija jer smo svi zajedno pokrenuli taj projekt. Zašto? Jer djeca su kroz razdoblje grozne agresije strahovito mnogo patila. Mi smo u programu imali radioškolu koja se slušala u skloništima. Imali smo emisiju "Dobar dan, ovdje Hrvatski radio" za prognanike i za sve koji su trebali savjet. Sve je to vodio Mladen Kušec, tada naš šef, Ivanka Lučev, Tomislav Bakarić. 

Kad je rat bio pri kraju 1994. i 1995. godine, djeca su se vraćala u škole. Prije toga su bila u progonstvu 4-5 godina. Vratila su se u relativno obnovljene škole i trebalo je mirno sjediti na nastavi, ali nisu mogla. Djeca su imala traume. Kako smo mi to sve pratili, onda sam ja pitala ljude što misle, budući da zemlja uvijek liječi, da mi probamo s tim klincima, da oni uređuju svoje školske vrtove, započinje priču Lidija Komes.

Voditeljica projekta Đurđica Čočić kaže kako se godišnje u prosjeku javi oko 100 zainteresiranih.

- Prve godine sve skupa je bilo 90 škola. I mi smo se zapanjili. Onda smo rekli da ih moramo nekako nagraditi i da moramo krenuti u pravi projekt. I onda uz pomoć ministarstava, svi su davali svoje odlične ljude i stručnjake koji su s nama putovali, rekla je Komes.

U projekt se često uključi cijela lokalna zajednica

- Mi se svaki put iznenadimo koliko je stvarno Hrvatska raznolika i kakvih raznih biljaka možemo naći po različitim mjestima u koje idemo. Ali, osim toga, tu je stvarno veliki trud svih koji rade u školi, posebno u manjim mjestima gdje je škola centar nekih zbivanja. Tu se često uključi cijela lokalna zajednica. Udruga vatrogasaca napravi drvene klupe, mame i bake daju stare sorte cvijeća iz vrta. Stvara se jedna lijepa sinergija između djece i nas i vrtova, kaže Čočić.

Iako se projekt zove "Najljepši školski vrtovi", ističe kako u prvom planu nije samo estetika. 

Djeca su uz projekt zavoljela jesti povrće

- Zato je tu Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer se radi na edukaciji. S nama na put uvijek ide arhitektica, biolog, agronom i oni na licu mjesta daju savjete djeci. To je neprocjenjivo, posebno za vrtićku djecu koja rastu u gradovima, ne znaju što je koje povrće. Povratna veza koju dobijemo iz vrtića je upravo u tome da, recimo, djeca ne vole jesti povrće, ali kad zasade svoju blitvu ili svoju mrkvu, onda itekako to jedu. Tako da nas stvarno to veseli, rekla je Čočić.

- HRT je puno učinio i jako je važan. Zovu nas ravnatelji i plaču nam: "Vi nemate pojma što ste vi učinili za našu djecu s tim nagradama. Neki nikad nisu bili na moru, neki nikad nisu bili na bazenu. Hvala vam puno, omogućili ste djeci, posebno iz manjih mjesta, možda slabijeg imovinskog statusa, da vide more i pružili im neki novi doživljaj, priča Čočić.

Svečana dodjela nagrada jednog od najdugovječnijih projekata HRT-a i proglašenje pobjednika projekta “Najljepši školski vrtovi za 2023. godinu” održat će se u petak.

Cijelo gostovanje i detalje o projektu možete pogledati i poslušati u nastavku: