U Hrvatskoj oko 90 tisuća oboljelih od demencije: Kada se obratiti liječniku?

Rujan je svjetski mjesec Alzheimerove bolesti kada se diljem svijeta na razne načine podiže svijest o demenciji, pokušava se otkloniti stigma vezana uz bolest, te se traže načini kako pomoći onima koji su pogođeni Alzheimerovom bolešću, bilo to izravno ili neizravno. 

Danas se na Medicinskom fakultetu u Zagrebu odražava Simpozij "Alzheimerova i Parkinsonova bolest, Lewybody demencija: update 2023". Prije Simpozija u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" o demenciji su govorile gošće prof. dr. sc. Nataša Klepac, neurologinja Referentnog centra Ministarstva zdravstva za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju i prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, spec. intenzivne neurologije, predsjednica Hrvatskog neurološkog društva HLZ.

Što je demencija?

- Demencija je skup različitih stanja koje mogu dovesti do toga da osoba ima ozbiljne probleme u svakodnevnom funkcioniranju, a ti se problemi obično pojavljuju zato što osoba jako zaboravlja, ili mogu biti zahvaćeni nekim drugim poput snalaženja u prostoru i vremenu. To je jedan skup, a najčešće uzrokuje Alzheimerovu bolest, govori dr. Klepac.

Istaknula je kako u Hrvatskoj nemaju podatak o točnom broju oboljelih od demencije jer nemaju registar, ali ono što se pretpostavlja jest da je u ovom trenutku dementno oko 90 tisuća ljudi.

Razlika između Alzheimerove bolesti i Parkinsonove bolesti

- Jednim imenom ih možemo nazvati neurodegenerativnim bolestima. Bolestima koje u suštini dovode do propadanja moždanih stanica u određenim dijelovima mozga. Obzirom da i najmanji djelić mozga služi nečemu, ovisno o tome gdje moždane stanice propadaju, o tome će i ovisiti simptomi, pojašnjava dr. Poljaković i ističe da simptomi uvijek nisu isti.

- Ljudi s Parkinsonovom bolešću, uz sve one simptome koje znamo (drhtanje, tremor, otežani hod) vremenom razviju i smetnje kod pamćenja, govori.

Što se tiče smještaja osoba s dijagnozom demencije u dom, dr. Klepac ističe da sve ovisi o njihovim obiteljima te njihovim mogućnostima i kapacitetima.

- Sigurno je da u ovom trenutku ima jako puno bolesnika koji čekaju smještaj u ustanove, govori dr. Klepac i dodaje da su potrebe sigurno veće od onog što im se trenutno aktualno nudi.

- Problem smještaja je vrlo stresan za obitelji, prvenstveno jer se obitelj mora odlučiti da ta osoba više ne može biti u njihovoj kući, a drugi problem su ustanove kojih nema dovoljno i koje su relativno skupe, rekla je dr. Klepac.

- Mi već imamo lijek koji čeka odobrenje, i ja bih rekla da je to revolucija što se tiče terapija Alzheimerove bolesti, taj lijek je odobren u SAD-u, i čeka se mišljenje EMA-e, krovnog tijela EU. To je lijek koji je, prema kliničkim pokazateljima, pokazao da djeluje na progresiju bolesti. On ne može izliječiti bolesnike, ali može usporiti progresiju, što je jako bitno, ističe dr. Klepac.

Kada se obratiti liječniku?

- Postoje danas dijagnostičke metode koje omogućuju razlučivanje onoga što je očekivano u određenoj dobi, a što je više od toga, odnosno lošije. Ključno je da takva testiranja treba učiniti što ranije, ističe dr. Poljaković.

Lijekovi neće pomoći da se bolest popravi, oni će samo zaustaviti progresiju. Dakle, što ih ranije počinjemo uzimati, to će biti bolji učinak, naglasila je liječnica.

- Ono što bi bio prvi znak jest zaboravljivost, ali nedavnih događaja. Da se npr. ne možete sjetiti što se događalo taj dan ili dan prije. To su događaji poput odlaska na neko obiteljsko okupljanje, nekakvi bitni i važni događaji, govori dr. Klepac.

Bilo kakvi problemi pamćenja i zaboravljivost zahtijevaju da se javite liječniku obiteljske medicine koji vas može dalje usmjeriti, zaključile su liječnice. 

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: