Mohovo ima prošlost, sada dobiva i budućnost

Na mjestu gdje su prije gotovo dvije tisuće godina rimski legionari budno nadzirali granicu Carstva, arheolozi danas vode prva sustavna istraživanja drevne rimske promatračnice. Ovaj lokalitet u Mohovu, stoljećima skriven, mogao bi postati novo hrvatsko čudo na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.

Visoko iznad Dunava, skrivena više od tisuću godina, rimska promatračnica ponovno izlazi na svjetlo dana.

Iskopani rovovi potvrđuju da je ovdje bila vojna utvrda iz vremena kada je Rim krojio povijest Europe.

- Bilo kome tko je pokušao napasti ovu utvrdu, koju nije čuvao veliki broj vojnika, ali koji su bili izuzetno dobro zaštićeni, a oni su prije toga poduzeli velike zemljane iskope, rekao je Marko Dizdar iz Instituta za arheologiju u Zagrebu.

Za arheologe jedinstven je ovo lokalitet. Potencijal, kažu, za UNESCO-ov popis svjetske baštine.

- Na isti način su rimski legionari gdje god su se nalazili radili jarke. Sad imamo potvrdu o obliku i presjecima da se radi o iskopu koji je nastao u vrijeme Rimskog carstva i da je njega poduzela rimska vojska, pojasnio je Dizdar.

No Mohovo nije poznato samo po Rimljanima. Godinama puni naslovnice otkako je Goran u svom voćnjaku pronašao prvi zub mamuta. Od tada su otkriveni deseci fosilnih ostataka. 

- Ovo je centar te doline mamuta gdje konstantno ispadaju kosti gdje ima brdo toga. Čak šest različitih životinja je pronađeno na samo nekoliko kvadrata. Pronađeno je dosta toga, dosta zubi mamuta, raznih kostiju mamuta, nosoroga, hijene, divljeg konja, bizona i jelena, rekao je Goran Popović iz Mohova.

U planu je veliki interpretacijski centar. Jedan prostor - za sve priče. Od ledenog doba, preko Rimljana, do današnjih dana.

- Želimo da oživimo selo preko toga, kako preko doline mamuta, ako i preko preko Rimljana i sve idemo ka turizmu da bi najbolje to predstavili javnosti, dodao je Popović. 

Mohovo ima prošlost. Sada dobiva i budućnost.