Dani zagrebačkih dječjih vrtića: Porast djece s teškoćama

Otvoreni su 26. Dani dječjih vrtića Grada Zagreba. Uz naglasak na brigu za mentalno zdravlje svih osoba uključenih u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja, želi se i više razgovarati o djeci s teškoćama.

Procjenjuje se da se u Hrvatskoj svake godine rodi oko četiri tisuće djece koja su u riziku od razvojnih odstupanja, a prema podacima HZZO-a u Hrvatskoj živi više od 32 tisuće djece s invaliditetom.

- Djeca s teškoćama u razvoju bi trebali ostvarivati terapijsku pomoć van vrtića, a vrtić bi trebao biti nekakvo sredstvo da se ta djeca socijaliziraju i da sve vještine koje nauče u nekakvim terapijskim ustanovama zapravo primjenjuju u vrtiću, a mi smo tu da im budemo podrška i potpora da to ide što jednostavnije i da se uklope kao i sva druga djeca, rekao je Marko Pavlović, ravnatelj Dječjeg vrtića Siget.

Neki vrtići rade na principu inkluzije, odnosno djeca s teškoćama u skupinama su s djecom bez teškoća, dok neki vrtići imaju posebne grupe. S njima radi edukacijski rehabilitator, odgajatelj i njegovatelj.

- Od fizičkog vođenja djece do toga da djeca mogu sama verbalno iskazati iako ih velik dio ne može, pa druge učimo gestovno pa imamo popratne knjižice gdje djecu naučimo da komuniciraju i obraćaju nam se s pomoću knjiga, objašnjava Nataša Slamić, edukacijska rehabilitatorica.

Problem je deficit edukacijskih rehabilitatora, kao i logopeda, a problem počinje s premalim upisnim kvotama na fakultetima.

- Ti stručnjaci pokrivaju i zdravstvo i socijalu, u više ministarstava, potrebe su velike, a broj djece s poteškoćama se, nažalost, povećava, zaključuje Slamić.

Samo u obrazovanju radi gotovo tisuću i pol edukacijskih rehabilitatora, a u zdravstvenom sustavu pružaju usluge za više od 5 tisuća korisnika.