"Drmun - krčki fenomen": Minula vremena kad je šuma bila temelj otočnog života

U Interpretacijskom centru maritimne baštine DUBoak u Malinskoj na Krku organiziraju jedinstvenu šetnju. Riječ je o interpretacijskoj šetnji koja vodi stazama sjenovite hrastove šume prošarane stoljetnim suhozidima. Naziv šetnje je Drmun - krčki fenomen. Drmun, tj. šuma fenomen je tradicijskog gospodarenja šumom povezan s bioraznolikošću i barkama u malinskarskoj vali.

Priča o minulim vremenima kada je šuma bila temelj otočnog gospodarskog i duhovnog života

Toni Kraljić iz Interpretacijskog centra maritimne baštine DUBoak - Malinska i naš reporter Hrvoje Hrengek skrenuli su sa šumskog puteljka i ušli smo malo dublje u šumu, ne preduboko...

- Ušli smo u šumu hrasta medunca i bijelog graba, tipičnu submediteransku šumu koja je obrastala, plodna submediterana koja obuhvaća sjever Italije pa sve do Turske. Na Krku je ona u svom optimalnom stadiju, optimalno razvijena. Ostali dijelovi submediterana hajdemo reći hrvatskog ali i sredozemnog submediterana uglavnom su ostali bez ovakvih primjeraka šume jer nalazila se zapravo na terenu gdje je europska civilizacija nastajala i prvi jači posezi za drvnom masom, za građom su upravo zahvatili taj dio submediterana. Zato je jedan razlog da je sjever Italije i cijela Italija ostala bez prirodnih sastojina, rekao je Kraljić.

To se, kaže, dogodilo i u Hrvatskoj, pa svi znamo da ravni Kotari ovakvih šuma više nemaju, a prije 2.000-3.000 godina, za pretpostaviti je da su ovakve prašume i tamo rasle.

- Trgovina ogrjevnim drvom je stoljećima bila jedan od glavnih izvora prihoda, inače, vrlo škrbnih i siromašnih stanovnika ovog dijela otoka. Riva u Portu, koje je selo iz kojega smo krenuli, kao i riva u Malinskoj, izgrađene su upravo kao luke za izvoz drva. Naš predak, hajdemo reći taj stari dubašljan koji je ovdje bivao, tu korist nije eksploatirao do mjere da je uništavao. Aktivnosti čovjeka bile su usmjerene u naravno izvlačenje koristi iz šume i to na razne načine, ali prije svega u njezino očuvanje. Danas zato i baštinimo ovu šumu u ovakvom obliku, jer je stoljećima njegovana, stoljećima je cijenjena, vrednovana kao bogatstvo na terenu, rekao je.

Danas, nažalost, promjena načina života dovela je, podsjeća Kraljić, do toga da ljudi niti koriste ogrjev, niti koriste drvo. U šumu sve rjeđe zalaze, tako da se sa šumom prestalo gospodariti.

- U jednom momentu ona ima tu prirodnu snagu, ona se obnavlja. Ona čak dovodi do toga da, pogledajući malo oko sebe, vidimo i ovo oboreno drvo i suho drvo, tako da ulazi u neke prašumske elemente, ali s druge strane aktivnosti čovjeka i na globalnom nivou doveli su do klimatskih promjena, do sve žešćih i jačih klimatskih ekstrema, do velikog uvoza novih bolesti i novih štetnika koje u ovoj šumi prije nisu postojali. Primjećujemo značajne degradacije i ovih odraslih stabala kao što je i ovo. Brinemo se oko neizvjesnosti idućih vremena koji bi vrijednost ove šume mogli ubiti, njezinu prirodnost, njezinu izvornost mogli značajno narušiti, ističe Kraljić.

Kvalitetu ovog staništa potvrđuje i stablo običnog graba inače kontinentalne vrste za koju nije siguran je li na otocima opisana.

Stablo hrasta medunca, objašnjava, po svojim morfološkim i ostalim karakteristikama vjerojatno dijeli neke gene s možda nekim sličnim hrastovima iz okruženja, dok je stablo bijelog graba s dimenzijama koje je jako teško pronaći ne samo na Krku, nego i bilo gdje u Europi, vjeruje Kraljić.

- Tako da to dovoljno govori o stupnju očuvanosti samog staništa i o kvaliteti samog biotopa. Unutar ove šume se i dalje nalazi refugija za nebrojene vrste biljaka i životinja koje je stvarno teško sresti više i u nacionalnim parkovima, neke hrvatske ovdje obiluju. Tako da šumska sova je ovdje vrlo česti gost, sova ušara je stalno prisutna, nebrojene vrste gmazova, gljiva, lišajeva i onih možda vrsta koje mi prostim okom ne registriramo ovdje borave. Na užem prostoru, pričamo možda o nekoliko hektara ovog terena gdje se mi nalazimo, ili u krugu od možda kilometra, ćemo naći i preko 30 vrsta divih orhideja, a ako ćemo gledati ovaj cijeli sjevero-zapadni dio toga Krka, onda je sigurno i preko 50, istaknuo je.

200 metara od mora

Otok Krk je, napominje, jedini otok na Jadranu gdje populacija srneće divljači obitava smatra se u autohtonom i u jako stabilnom obliku i u biti progresivnom razvoju.

- Također, otok Krk je jedini otok na Jadranu gdje je Crvena listica stalni stanovnik i isto se smatra autohtonom vrstom. Tu je nebrojno autohtonih vrsta manjih sisavaca kao što su zec, kuna, puh. Svi oni ovdje prosperiraju iz ove očuvane šume. A koliko je ona bogata, svjedoči i ekspanzija alohtonih divljači kao što su divlja svinja i čagalj koji su na otoku Krku, pogotovo na ovom dijelu, našli svoj dom i vrlo lijepo su se udomaćili i čine izrazite probleme ne samo divljači nego i domaćim vrstama kao što je krčka ovca i sl.

Ova šuma se nalazi 200 metara od mora što definitivno nitko ne bi rekao slušajući ptice, gledajući krošnje, čak ne bi pomislio da je na otoku i usporedio je ovo s nekim kontinentalnim šumama koje su s druge strane Gorskog Kotara i Velebita.

- Da bi to bogatstvo bolje poznali, da bi ga valorizirali na pravi način i zaštitili, očuvali za dalje generacije kao što su to naši preci za nas, komunalno društvo Dubašnica se uključilo kao partner u projekt FoRESisT, projekt koji ima za cilj očuvanje i vrednovanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava na sjevero-zapadnom dijelu otoka Krka, Dobreća i Krasa u Sloveniji. To je projekt Interreg Slovenija-Hrvatska. U sklopu tog projekta proveli smo mnoga istraživanja, već mnoga još i provodimo, a ovdje vidite primjer postavljanja dendrokronometara koji mjere prirast stabla i razvoj stabla u odnosu na parametre kao što su vlaga u tlu, vlaga u zraku, temperatura tla, temperatura zraka, sve sa ciljem nalaženja modela za jačanje njihovih otpornosti da bi i iduće generacije baštinile ovakve sastojine, ako ne i bolje.

Lokve, pašnjaci i divlje orhideje

Šetnja ih je dalje kroz šumu dovela i do lokve, odnosno vodenog staništa. Za izuzetnu bioraznolikost ovog područja nisu zaslužne samo šume. U velikoj mjeri tu doprinose i lokve i travnata staništa koje su ovdje mozaikasto vrlo šaroliko rasprostranjene i ovakvih lokvi na ovom području, kaže, ima nekoliko desetaka.

- To ono što je recimo zanimljivo kao jedan fenomen je da je otok Krk prema različitom broju vrsta vodozemaca najbogatiji otok Sredozemlja. Iz jednog šumskog staništa smo ušli na malo otvorenije. Ovakvi pašnjaci i ovakve travnjake površine su također izuzetno bitni za bioraznolikost, o njima ovise ne samo brojne vrste livadnog cvijeća, trava i tako dalje, nego i kukaca, a od možda malo ovih zanimljivih biljaka, evo upravo smo šetajući naišli na jednu od tridesetak vrsta divljih orhideja koje možemo naći na ovom stvarno jako užem području.

Ovdje uz orhideje iz roda Serapias možemo pronaći i orhideje iz roda Orchis, Ophrys itd. Šetnjom kroz jednu prekrasnu očuvanu šumu mi dolazimo u samo središte Kvarnerskog zaljeva. Opet u potpuno prirodno očuvani ambijent, oko nas raste primorski ljiljan, motar i sva ona druga prirodne bogatstva koja pripadaju i ovakvom staništu. Oplakuju nas valovi i bura od koje smo do sad bili dosta zaštićeni, zaključuje.