Velika festa u Dubrovniku, brojni posjetitelji na proslavi blagdana sv. Vlaha!

Dubrovnik je danas proslavio blagdan svetoga Vlaha, svoga zaštitnika. Ceremonija, koju je UNESCO zaštitio kao svjetsku kulturnu baštinu, još je jednom oduševila - za proslavu su se odjenule šarene nošnje dubrovačkog kraja, a imati ulogu u njoj najveća je čast na jugu Hrvatske.

- 1052. put Dubrovčani su se okupili i to u kakvom broju. Potpuno neočekivano za ovo doba godine sjajno je vrijeme, čemu je i sveti Vlaho malo pomogao. Na dubrovačke ulice prema procjenama je dovelo preko 16 tisuća posjetitelja, Dubrovčana, ali i brojnih hodočasnika iz ostalih dijelova Hrvatske i okolnih zemalja, javio je je u naš reporter Vicko Dragojević.

Proslava blagdana svetoga Vlaha velika je tradicija koja je i pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska nematerijalna baština.

- Još jednom je pokazala svoje pravo veselo lice. Sve je krenulo jutros rano, već oko 7 sati, kad su trombunjeri svojim pucnjevima probudili čitav grad. Nakon toga su počeli pristizati barjaci župa Dubrovačke biskupije, a iza njih su bili brojni Dubrovčani, Konavljani, Primorci, Župljani odjeveni u najbolje narodne nošnje. Masa ljudi došla je na Stradun kako bi se naklonila svome zaštitniku, rekao je Dragojević.

Uslijedila je i svečana procesija koja gradskim ulicama pronosi moći svetoga Vlaha i ostalih svetaca i time je prvi prvi dio feste završio.

Program je nastavljen poslijepodne kad su barjaci ponovno došli na Stradun nakloniti se crkvi svetoga Vlaha.

Misno slavlje pred katedralom predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, koji je u propovijedi istaknuo kako je sveti Vlaho svoj zemaljski hod života i djelovanja usmjerio prema nebeskom životu, vječnom gledanju Boga u ljubavi.

- Sveti Vlaho, kao i svaki drugi svetac, čovjek je svoga vremena i svojim životom i radom prenosio je svjetlo evanđelja prema okolnostima onog vremena. Okolnosti i načini života se mijenjaju, ali svjetlo i istina Evanđelja ostaju uvijek iste. Ne mijenja se Božja istina, ni milost koja je djelovala u svecima protekom vremena. Mijenjaju se samo oblici ljudskog života i misli i načini njihova očitovanja, rekao je Zgrablić.

- Svjesni smo da živimo u vremenu i kulturi kada su božanske datosti, tradicionalne kršćanske vrijednosti i moralni temelji dovedeni u pitanje. Čovjek se danas predstavlja i nameće kao gospodar života i smrti, njemu se prepušta odlučivanje što je moralno dobro ili moralno neprihvatljivo. Pojedincu se prepušta da odlučuje o svojim biološkim datostima, relativizira se poimanje svetosti braka i obitelji. Čovjek današnjice tapka u mraku svojih odluka, umjesto da se osloni na sigurne korake na koje nas je Bog u Kristu uputio i koje su nam svojom krvlju zasvjedočili sveti Vlaho i toliki drugi mučenici i sveci kroz dugu povijest Crkve, poručio je Zgrablić.

U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli, pomorac kapetan Perica Baletić i obrtnik Vladimir Buć.

Festa je otvorena u petak popodne tradicionalnim puštanjem golubica i podizanjem barjaka ispred Crkve svetog Vlaha, a bit će zatvorena u nedjelju, 4. veljače procesijom i misom na Gorici svetog Vlaha te spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve i misnim slavljem.

Festa svetog Vlaha uvrštena je 2009. na listu svjetske kulturne baštine, a ove godine su joj nazočili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara, potpredsjednici Vlade Davor Božinović i Branko Bačić, potpredsjednica EK Dubravka Šuica, ministrice Nina Obuljen Koržinek i Marija Vučković, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, državni tajnici i saborski zastupnici te velik broj hodočasnika.

Poslije svečane mise i procesije slijedio je kratki odmor - nakon čega je došao red na najveseliji dio feste: "nono", "ženske noge", "mulac", "štap od metle" samo su neki od naziva za izvučene brojeve u tradicionalnoj dubrovčakoj tomboli. Ipak, od svih nagrada za većinu, pogotovo mladih, važnije je bilo pripremiti naranču ili jaje, te pogoditi onoga što visoko, na Luži okreće pogođene brojeve na velikoj ploči. Iako se okretači brojeva redovito ljute, to je također dio folkora - naime, oni su itekako spremni za gađanje, tomu svjedoči kabanica koju obavezno pripreme, javio je za Dnevnik HTV-a Vicko Dragojević.

Festa svetoga Vlaha završava sutra: barjaci će se još jednom ujutro okupiti na Stradunu i zaputiti se prema Gorici sv. Vlaha gdje će biti održana sveta misa. Nakon završetka mise, cijela povorka se vraća na Stradun, spušta se zastava svetoga Vlaha i time je ovogodišnja 1052. Festa zatvorena.