HRT-ova ekipa otkrila skrivene bisere Brijuna

14 otoka, otočića i hridi smještenih uz zapadnu obalu Istre - to su Brijuni. Često ih nazivaju rajem na zemlji, biserima Jadrana. Zbog prirodnih, kulturnih i povijesnih znamenitosti prije 40 su godina proglašeni nacionalnim parkom.

Do Brijuna se stiže iz Fažane. S mola vas brodovi vode na Veliki Brijun koji je najveći i najpoznatiji otok u skupini. No u ovoj priči HRT-ova ekipa otkriti će vam skrivene bisere Brijuna.

U tome će pomoći djelatnici stručnih službi: biologinja i čuvari prirode. 

Ima se i što oploviti jer od ukupne površine Nacionalnog parka, koji iznosi točno 3395 ha, morski dio je oko 80%. Stoga će ovdje reći da je podmorje njihova najveća vrijednost.

Pažnju privlači otok Obljak. Na samoj obali drevna je peć za vapno, a vegetacija skriva ostatke kuća jer je još početkom 20. stoljeća otok bio nastanjen. No, biologinja Martina Hervat, viša stručna suradnica za zaštitu prirode u NP Brijuni, uočila je nešto prema čemu je otočje jedinstveno - morske vrance. 

Brijuni imaju drugu najveću koloniju tih ptica na Jadranu.

More je plitko kao i u cijelom sjevernom Jadranu. Najveća je dubina 50 metara. No podmorje Brijuna obiluje različitim staništima i brojnim vrstama. Maštu najviše golicaju velika jata orada, pica i šaraga. Djelatnici parka goleme napore ulažu u očuvanje plemenite periske koja na području Mediterana odumire. 

Ta se zajednica itekako čuva pa je u vodama Nacionalnog parka zabranjeno ribarenje, zaustavljanje, sidrenje. HRT-ova ekipa imala je svojevrsnu ekskluzivu pa su pristali uz Madonu ili Pusti otok. Jedni su od rijetkih koji su kročili na otočić.

Mnogo je toga u 40 godina postojanja Nacionalnog parka istraženo i očuvano. Nažalost, današnjica donosi neke nove izazove poput klimatskih promjena. U vode parka stižu nove, često invazivne vrste riba, a broj se nekih postojećih morskih organizama smanjuje. 

Velik je to i nimalo lagan zadatak jer prirodi prijete sve veće ugroze.