Asfalt guši zadarska stabla: Može li sadnja 1500 novih popraviti štetu?

Sve manje zelenih površina postaje sve češća slika u novim stambenim naseljima diljem Hrvatske. I dok gradovi rastu, prostor za stabla često se smanjuje. U Zadru se taj problem vidi na posebno drastičan način – brojna stabla doslovno su zarobljena u betonu i asfaltu.

Građani: To je zločin prema prirodi

Zarobljenih stabala mnogo je diljem grada, a masovno betoniranje posebno je vidljivo na Putu Dikla i u drugim ulicama.

– Ovo je zločin prema prirodi i stablima, kaže Miro iz Zadra, ogorčen prizorom stabala okovanih betonom.

Sličnog je mišljenja i Slavica iz Zadra, koja upozorava na posljedice takvog postupanja: "Kao da čovjeka zabetoniraš u nekakav kavez i kažeš mu neka živi. Vjerojatno neće dugo izdržati". Dodaje i kako se, prema onome što je čula, neka od tih stabala stara više od sto godina.

Struka upozoravala na problem

Da betoniranje stabala nije dobro rješenje upozoravali su i stručnjaci. Direktor zadarskog komunalnog poduzeća Nasadi Zadar Josip Krnčević kaže da su predlagali drukčiji pristup.

– Mi smo sugerirali da se to drugačije odradi, odnosno da se stabla ne betoniraju, rekao je. Na pitanje jesu li njihove preporuke uvažene odgovara kratko: "Naravno da nisu".

Krnječević upozorava da stabla ne mogu normalno funkcionirati ako voda ne dolazi do korijenja. 

- Apsorpcija ne može biti samo preko lista, mora biti i preko korijenovog sustava – ističe. Zbog toga, dodaje, stabla bez prirodnog dotoka vode pate.

Novi zeleni Zadar?

Istodobno, u Zadru je pokrenut i veliki projekt ozelenjavanja grada vrijedan oko 800 tisuća eura. Prema riječima Josipa Krnčevića, već je posađeno oko 800 stabala, a plan je znatno ambiciozniji.

– Mislim da će biti posađeno nekih 1580 stabala pinije i 1440 sadnica lovora, najavio je.

Reporter Edi Škovrlj ističe da bi se u godinama koje dolaze gradska slika mogla znatno promijeniti. Kad se nove krošnje kroz dvadesetak godina gradom rašire, bit će to neki novi zeleni Zadar za buduće naraštaje, kaže.

Ako se plavetnilo mora, zelenilo stabala i bjelina zadarskog kamena jednom ponovno skladno spoje, gradska vizura mogla bi postati drukčija – i ugodnija za život.