Jedini hrvatski vulkan i dom ahata - geološko čudo Gaveznice

Na sjevernim obroncima Ivančice, iznad Lepoglave, nalazi se Gaveznica – jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj i jedino veće nalazište poludragog kamena ahata. Ovaj geološki spomenik prirode svjedoči o vulkanskoj prošlosti staroj više od 20 milijuna godina.

Ako želite vidjeti pravi, pravcati vulkan, a pritom ne strahovati od erupcije, dovoljno je doći u Varaždinsku županiju. Upravo ondje, na području Lepoglave, smjestio se jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj – lokalitet Gaveznica-Kameni vrh.

Jedini sačuvani fosilni vulkan, ali i jedino nalazište poludragog kamena ahata u ovom dijelu Hrvatske, nalazi se na sjevernim obroncima Ivančice, na području Lepoglavae. Lokalitet Gaveznica-Kameni vrh, visine 373 metra, prostire se na nešto manje od šest hektara.

Tragovi vulkanizma starog više od 20 milijuna godina

Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine ProGEO Hrvatska, dr. sc. Ljerka Marjanac, objašnjava kako se upravo na ovom mjestu mogu pratiti jasni dokazi pradavnog vulkanizma.

– Ovdje nalazimo tragove pradavnog vulkanizma koji se na ovom području događao prije dvadesetak milijuna godina. Znamo da je ovdje bio vulkan po stijenama koje su se eksploatirale četrdesetak godina za potrebe cestogradnje. Riječ je o magmatskim stijenama andezitima, preciznije dacitu, jer sadrže više od 65 posto silicijevog dioksida, rekla je Marjanac.

Dodaje kako je riječ o iznimno otpornim intruzivnim stijenama koje su nastale sporim hlađenjem magme u dubini Zemljine kore, a ne na površini. Kamen se godinama eksploatirao, a nakon prestanka rada ostala je velika jama koja je, kako ističe, dugo vremena služila kao odlagalište otpada.

– To je bilo vrlo ružno, ali zahvaljujući geologu Krešimiru Mariću, koji je pripremio stručnu podlogu i opisao važnost lokaliteta za edukativne i znanstvene svrhe, Gaveznica je 1998. godine proglašena šestim geološkim spomenikom prirode u Hrvatskoj, naglasila je Marjanac.

Poučna staza i prva hrvatska geološka maskota

Godine 2007. Javna ustanova Javna ustanova Priroda Varaždinske županije, u suradnji s udrugom ProGEO Hrvatska, Gradom Lepoglavom i udrugom Lepoglavski ahat, pokrenula je projekte uređenja lokaliteta.

Uređena je poučna staza koja od podnožja brda vodi do ostataka nekadašnjeg vulkanskog grotla, postavljene su informativno-edukativne ploče i uzorci stijena iz okolnih kamenoloma. Gaveznica ima i svoju maskotu – simpatičnog Vulkanka, prvu hrvatsku geološku maskotu.

Stratovulkan veličine današnje sjeverne Hrvatske

Dr. sc. Ljerka Marjanac pojašnjava i razmjere nekadašnjeg vulkana.

– Zamislite danas Vezuv ili Etnu – to su stratovulkani. Gaveznica je također bila stratovulkan. Kada bismo usporedili veličine, kroz presjek vulkana moglo se gotovo hodati od Lepoglave do Varaždina, koliko je bio velik, rekla je.

Dodaje da su tektonski poremećaji tijekom milijuna godina znatno promijenili krajolik.

– Cijeli prostor Zagorja sažet je na puno manji volumen, a zaostali su tragovi magmatskih stijena po kojima danas dešifriramo vulkansku prošlost ovoga kraja. Vulkan Gaveznica bio je aktivan barem tri do četiri milijuna godina, istaknula je.

Tisuće posjetitelja godišnje

Ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije Sanja Kopjar, kaže da je interes javnosti za Gaveznicu velik i kontinuiran.

– Punih deset godina imamo organizirani sustav prihvata i vođenja posjetitelja. Najčešće su to školske ekskurzije i učeničke grupe, ali sve je veći udio i individualnih posjeta. Na godišnjoj razini bilježimo između dvije i tri tisuće posjetitelja – rekla je Kopjar.

Dodaje kako interes pokazuje da javnost želi upoznati pradavni lepoglavski vulkan, ali i nalazište poludragog kamena ahata.

Ahat, poludragi kamen koji nastaje tisućama godina

Dr. sc. Marjanac pojasnila je i nastanak ahata: "Ahat nastaje iz silicijske otopine koja se tisućama godina taloži u šupljinama magmatske stijene. Kada su te stijene došle na površinu, otvaranjem kamenoloma otvorene su i ahatne žile".

Sitni komadi ahata još se mogu pronaći na odronima lokaliteta, no prikupljanje uzoraka nije dopušteno.

– Prema pravilima zaštite prirode, uzorke nije dopušteno uzimati, ali ih barem možemo pokazati. Djeci koja dolaze u obilazak uvijek damo komadić u ruke kako bi vidjela kako ahat izgleda, dodala je.

Lepoglavski ahat jedinstven u Hrvatskoj

Član udruge Lepoglavski ahat Damir Vrtar ističe posebnost ovog kamena.

– Lepoglavski ahat spada u skupinu sjenovitih, odnosno shadow ahata. Jasno se vide linije sedimentacije koje pokazuju kako je kamen nastajao. Lepoglava je jedino nalazište poludragog kamena ahata u većoj mjeri u Hrvatskoj, iako postoji još nekoliko manjih nalaza, rekao je.

Vrijedna nadogradnja lokalitetu bit će i budući posjetiteljski centar Gaveznica, za koji je izrađena projektno-tehnička dokumentacija. Planirana izgradnja na parceli uz zaštićeno područje trebala bi dodatno pridonijeti popularizaciji Gaveznice i njezine geološke baštine.