Gnjezdište, pojilište, sklonište: Lokve na Učki pune života

U sušnim krajevima hrvatskog krša lokve su stoljećima bile jedini pouzdan izvor vode – za ljude, stoku i divlje životinje. Danas ih je sve manje, no zahvaljujući projektu ''Still Water Revival'' njihova se važnost ponovno prepoznaje i – obnavlja.

Na području Parka prirode Učka zabilježeno je četrdesetak lokvi, a riječ je o malim, ali važnim vodenim ekosustavima koji opstaju zahvaljujući nepropusnim slojevima tla. Stručni voditelj Parka prirode Učka dr. sc. Marko Klobučar objašnjava razliku.

– Povremene lokve zadržavaju vodu tijekom jeseni, zime i proljeća, dok stalne vodu imaju cijele godine, ponekad i zahvaljujući podzemnim izvorima ili ljudskom održavanju, kaže.

Na jugozapadnom dijelu Učke nalazi se najveća – Rovozna – promjera oko 30 metara i dubine do metar i pol. Te su se lokve nekoć redovito čištile od mulja i održavale tradicionalnim metodama, no zbog depopulacije sela danas su često zapuštene.

– Krške lokve polako se ispunjavaju muljem, što smanjuje njihovu dubinu, upozorava Klobučar.

Projekt obnove i edukacije

Upravo zbog sve ugroženijeg stanja, od proljeća 2022. do travnja ove godine provodio se projekt obnove stajaćih voda, u vrijednosti 650.000 eura. Nositelj projekta bila je udruga Biom, a među partnerima i Park prirode Učka. Cilj je očuvanje malih vodenih ekosustava i podizanje svijesti lokalnog stanovništva.

Na Učki je obnovljeno pet lokvi: Rovozna, Gospin dol, lokva na Poučnoj stazi Stražica-Sapačica, lokva na Koritima i ona kod Šušnjevice. Kod jednostavnijih obnova uklanjala se zarasla vegetacija i prepreke u vodi, a kod zahtjevnijih se vadio višak mulja kako bi se spriječilo njihovo potpuno zatrpavanje.

Gnjezdište, pojilište i sklonište

Lokve su iznimno važne za brojne biljne i životinjske vrste – od vodenog bilja i žabnjaka do vrba. Koriste ih ptice selice, šišmiši, sisavci poput jelena, čagljeva, jazavaca i divljih svinja.

– Šišmiši love kukce iznad lokvi, a ptice ih koriste za gniježđenje, odmor i lov. Na Rovozni se redovito odmaraju zebe, crnokape i sive grmuše, a mogu se vidjeti i grabljivice poput jastreba i ćuka, opisuje Klobučar.

Obnova lokvi na Učki još je jedan primjer kako prirodne vrijednosti krša mogu opstati – uz malo pažnje, znanja i volje.