Mnogi ih ne vole, ali Mirna šišmiše s ljubavlju istražuje

Ipak nisu slijepi i ne zapliću se u kosu, dakako riječ je o šišmišima. Samo u sumrak i noću lete u potrazi za hranom. Pokazatelji su zdravih ekosustava i prirode jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je okoliš u kojem žive zdrav, otporan i stabilna. Upravo se njihovim istraživanjem već 20-tak godina bavi Mirna Mazija.

Na početku studija inženjerskog smjera biologije na zagrebačkom PMF-u Mirna Mazija smatrala je da će raditi u nekom zaštićenom području zamišljajući neku cvjetnu livadu te je najprije proučavala leptire. No još se tijekom studija priključila malenoj grupi koja se bavila šišmišima u sklopu studentske udruge.

- Taj interes za drugačije skupine, drugačiju vrstu koja je u noći, kojom se gotovo nitko ne bavi, u meni je izazvala interes jer je nešto malo nepoznato i malo drugačije. Šišmiši su bili put koji sam odabrala usputno. Na koncu je postao moj hobi i moj poslovni put kojim se i dan danas bavim, priča Mirna.

Šišmiši su jedini leteći sisavci. I dok danju borave u dupljama drveća ili špiljama i tavanima, jedini se u sumrak i noću hrane kukcima od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu. Tako reguliraju njihovu brojnost. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću kukaca.

U svijetu ima oko 1500 vrsta šišmiša, a u Hrvatskoj čak 33.

- Sretni smo zato što imamo raznolika staništa, imamo visoke planine, imamo poplavna područja, imamo krš u kojem imamo jako puno špilja, imamo Mediteran gdje su neke vrste koje vole toplije krajeve i onda sva ta raznolikost koju naša država ima omogućava život tim vrstama koje su specifično vezane uz pojedina staništa, dodaje Mirna.

Premda ima mnogo predrasuda o njima, npr. da su slijepi, šišmiši zapravo normalno vide. Dodatno su razvili sustav eholokacije, znači kreću se noću s pomoću zvuka i precizno izbjegavaju prepreke poput krošnje u šumama.

- Vise naopako - u tom stanju šišmiši se potpuno odmaraju. Znači šišmiši kad spavaju zimski san, kad hiberniraju, oni se tako objese naopako na te stražnje noge. Kad se uhvati za neku najmanju izbočinu na stropu, kad ispruži noge, on se uhvatio vrlo čvrsto i ne mora više koristiti energiju da bi se držao, napominje Mirna.

Ugrožava ih, među ostalim degradacija šumskih vodotoka, melioracija malih močvara unutar šuma te ulazak u špilje zimi dok u njima hiberniraju.

Kretanje šišmiša prati se noću, a za to je potrebna golema koncentracija i fizička sprema samih istraživača.

- Što se tiče nekih projekata kad radimo npr. vjetroelektane, mi imamo priliku samo jednu godinu dobiti što više možemo, znači obuhvatiti cijelu sezonu kad su aktivni, znači od početka proljeća do kraja jeseni, do razdoblja kad oni počnu hibernirati. Temeljem podataka koje prikupimo u jednoj godini postavljamo neka pravila za projekte koji će po tim pravilima morati raditi 10, 15 ili 20 godina. Šišmiši se glasaju u ultrazvuku, nešto što naše uho ne čuje. Zato koristimo bat detektore odnosno ultrazvučne detektora kojima možemo čuti glasanje šišmiša, ističe Mirna.

Tom metodom stručnjaci mogu doznati o kojim se vrstama radi, što radi pojedina životinjica, hrani li se na nekom području i komuniciraju li međusobno. Postavljanjem termalnih kamera na pojedine pozicije doznaju kako se šišmiši ponašaju u odnosu na neko stablo, vjetroagregat, vodenu površinu ili slično.

- Treća metoda koju koristimo je hvatanje mrežama, koja je specifična. Vrlo rijetko je koristimo na projektima zato što je dosta invazivna, znači hvatanje šišmiša nije nešto što je uobičajeno, nego koristimo  to da bismo saznali neke dodatne detalje, objašnjava Mirna.

Najnovija metoda je tzv. Shut Down on Demand odnosno Zaustavljanje na zahtjev. Kad šišmiš ili ptica prelete prostor pošalje se signal sustavu koji regulira rad vjetroagregata da zaustavi okretanje elise kako ne bi došlo do stradavanja životinje.

- Te tehnologije tek sada su se počele razvijati ozbiljno. Imali smo nekih pokušaja prije, znači testiranja opreme, na primjer na Brijunima smo imali testiranje jednog radarskog sustava koji je prvi puta uspio detektirati šišmiša, otkrila je Mirna.

Stoga ugledate li noću ovog korisnog sisavca kako leti ne bojte se, neće vam se zaplesti u kosu, a možda se upravo on i uplaši vas.