Čarobna špilja na Krku dom endemskim vrstama

Špilja Biserujka nalazi se na otoku Krku u blizini slikovitog naselja Rudine. Impresivne špiljske formacije možda će vam prve zapeti za oko, no špilja Biserujka može se pohvaliti i bogatim životinjskim svijetom. Dom je endemskim vrstama koje nećete pronaći nigdje drugdje.

Do skirvenog kutka otoka Krka - špilje Biserujke možete doći pristupnim puteljkom od naselja Rudine ili s morske strane poučnom stazom s audio vodičem koja vodi od uvale Slivanjska. Naravno, uz nezaboravan pogled na crikveničko-vinodolsku rivijeru.

Špilja je duga 111 metara, a njezino dno je 13 metara ispod razine ulaza i svega 30 iznad razine mora. Proteže se relativno plitko ispod površine. Procjenjuje se da je stara oko 250 tisuća godina.

- Za špilju su lokalni stanovnici znali i prije prvog zapisa koji se desio 1834. na sudu u Senju gdje je okrivljenik za krijumčarenje lokaciju ove špilje naveo kao jednu od lokacija gdje je skrivao robu. Onda se u međuvremenu ta roba pretvorila u blago pa je onda došla i legenda da su tu gusari sakrili ogromne kovčege s jako puno bisera i sve i na tom tragu možemo doći do imena špilje Biserujka, priča čuvar prirode-savjetnik iz Javne ustanove Priroda Primorsko-goranske županije Elvis Vuleta.

Bogato je ukrašena špiljskim ukrasima-stalaktitima koji se pružaju prema dolje, stalagmitima koji rastu uvis, a kad se oba spoje čine stalagmat.

- Najčvršći dokaz ulaska ljudi u špilju datira iz 19. stoljeća kad je na glas došlo da su špiljski ukrasi potencijalno jako vrijedni i da će se moć prodat u Veneciji ili slično. To je motiviralo ljude da uđu u špilju i da kidaju i lome špiljske ukrase i da je dosta oštete, napominje Vuleta.

Zbog toga je već 1850. ulaz u Biserujku zatvoren vratima. U Hrvatskoj je to prvi zabilježeni slučaj zaštite speleološkog objekta. Špilja je za posjećivanje prvi put uređena 1913. godine. Najprije je na ulazu zidana kućica i potom stepenice, što je čini jednim od najstarije uređenih speleoloških objekata kod nas. Električna rasvjeta uvedena je 50-tih godina prošlog stoljeća.

- 1997. godine se ozbiljno pristupilo uređenju špilje, stavila se za to vrijeme moderna rasvjeta sukladno speleološkim standardima. Špilja Biserujka nije zahtjevna za posjetitelje, znači mogu sve dobne skupine je posjetiti, nije dugačka, obilazak ne traje dugo. Tijekom godine obično se otvori za posjećivanje u vrijeme Uskrsa i onda se može posjećivati sve do kraja listopada, ističe Vuleta. 

Na godinu je posjeti oko 50 tisuća znatiželjnika. Temperatura je u njoj između 10 i 15 Celzijevih stupnjeva. Biserujkom upravlja Javna ustanova od svojeg osnutka 2006. godine, dok koncesijsko odobrenje ima turistička agencija Šiloturist.

- U špilji Biserujki imamo 4 izražena dijela, izražene cjeline: ulazni dio s balkonom, onda nam dolazi Velika dvorana, zašto velika jer je upravo na dnu te dvorane najdublja točka špilje Biserujke; sljedeća cjelina je Dvorana s mostovima, znači imamo 2 mosta koji su nadsvodili taj prirodni kanal špilje da bi se prilagodilo špilju posjećivanju i zadnja dvorana nam je Cimpresna ili Čempresna dvorana, opisuje Vuleta.

U njoj sigasti stupovi podsjećaju na okamenjenu šumu čempresa, a vidljivo je i korijenje biljaka, što govori da smo vrlo blizu površine. 

- Po pitanju boje, ako je voda koja se procjeđivala u sebi samo sadržavala kalcijev karbonat ili kalcit ti ukrasi će biti bijele, u slučaju da voda prolaskom kroz humus, kroz zemlju pobere nekakve čestice željeza ili nekakvih drugih metala ili organskih tvari sukladno tome se i mijenja boja na tamniju, objašnjava Vuleta.

Biospeleološkim istraživanjima u špilji je otkriveno čak 28 životinjskih vrsta prilagođenih podzemnom životu. Prva istraživanja provedena su još početkom 20. stoljeća. Neke od žiotinjica u špilji provedu cijeli svoj životni vijek. Takva je i primjerice podzemna babura.

- 2000. godine je ekipa istraživača pronašla u relativno najdubljem dijelu špiljskog kanala ostatke lubanje špiljskog medvjeda. Prirodoslovni muzej je procijenio starost na oko 16 tisuća prema 20 tisuća godina, a onda se u sljedećem istraživanju našlo još na 2 mikrolokaliteta u špilji-2 fragmenta zubala tako da možemo reći da su našli tragove potencijalno 3 špiljska medvjeda u špilji, zaključio je Vuleta.

Biserujka je kao i svi ostali speleološki objekti zaštićena Zakonom o zaštiti prirode.I za kraj jedna zanimljivost. Premda po klasifikaciji spada u špilje ulaz joj je gotovo vertikalan pa bi po tome bila jama. Zato za nju kažemo da je špilja s jamskim ulazom.