Kako su mladiću u invalidskim kolicima život spasila dva hrabra Slavonca

U svibnju prošle godine Goran Mijić i Slaven Vukoje u Slavonskom Brodu su iz mutne rijeke Save u posljednji trenutak izvukli mladića Valentina koji se nesretnim slučajem u invalidskim kolicima strmoglavio u rijeku. Za svoju hrabrost i požrtvovnost Goran i Slaven su nagrađeni priznanjem Ponos Hrvatske.

Sunčano poslijepodne sedmog svibnja prošle godine izmamilo je na slavonskobrodsko šetalište mnogo ljudi. Prava je sreća što su među njima bili Goran i Slaven.

- Išao sam s djecom i suprugom. Šetali smo. I onda smo vidjeli da su kolica krenula u Savu, ali smo mislili da su to neka obična kolica i supruga je govorila: trči, trči. Kažem - neću za kolicima … Ne znam što je. Nismo vidjeli uopće da je netko u kolicima. I onda kad je netko tu počeo galamiti "upomoć, upomoć" onda smo se sletili. Goran je prvi otrčao, ispričao je tada za naš program Slaven Vukoje.

Sve se dogodilo u trenu dok je sa suprugom sjedio na keju. U mutnoj rijeci nesretnim je slučajem završio tridesetogodišnji Brođanin. Dok se u invalidskim kolicima spuštao uz ovu ogradu, sunce ga je zaslijepilo.

- Potrčao sam i skočio prvi u vodu, i doplivao do njega i dovukao ga do obale. Tada su se njegova kolica oslonila na strmi dio i tada je krenula ta najveća drama spašavanja jer mulj je dole i ja sam klizio... On je bio jadan pod vodom i hvatao je zrak, rekao je za HRT Goran Mijić nakon akcije spašavanja.

- Zadnje čega se sjećam je da sam odjednom završio u Savi, rekao je za HRT Valentino Čolak u svibnju prošle godine, nakon nemilog događaja.

Slavenu se, pak, u pamćenje urezao Valentinov bespomoćni pogled:

-  Jednostavno vidiš da gleda u tebe, a ne možeš mu pomoći. Vidiš oči, obrve, trepavice... Zadnji udisaji... Sekunde su bile u pitanju da se spasi, rekao je Slaven.

Valentina je najprije trebalo izvući iz kolica:

- U tom trenutku ja sam iščašio nogu, meni je iskočio zglob. Izgubio sam pola snage, ali ipak sam ga držao - nisam ga ispuštao iz ruku, dodao je tada Goran.

Deset mjeseci poslije Goran kaže da bi opet jednako postupio - riskirao vlastiti život da spasi drugi:

- Neki instinkt da ideš pomoći - i to je to. Nisam ništa razmišljao, čak je Sava tu bila brza dosta. Kad sam ja njega vukao do obale, krenula nas je Sava nositi, ali eto, hvala Bogu, uspio sam ga izvući… Čuo sam kasnije priče da je dosta ljudi bilo. Da su gledali,snimali, slikali i tako, prisjeća se danas Goran.

Ali bilo je i onih koji su priskočili u pomoć kad su vidjeli što se događa. Hrabri i suosjećajni ljudi - svi odreda skromni heroji:

- Meni je najveća nagrada bila što smo ga spasili, ističe Goran.

Slavena je vijest da su predloženi za nagradu Ponos Hrvatske zatekla u Njemačkoj. Čuli smo ga telefonom i poručio je da ta gesta znači mnogo obojici.

I Goranu je drago što se priznaje to što su spasili Valentina i što je netko obratio pažnju na njih.

A Valentino je itekako svjestan što su Goran i Slaven učinili za njega:

- Da nema tih dečki ja ne bih danas ponovo živio, poručio je Valentino.

Reći im hvala u ime cijele zajednice - najmanje je što se može učiniti. Zbog njih je svijet bolje mjesto,