Balkanska nefropatija odnijela je brojne živote, danas se zna njezin uzrok

Balkanska nefropatija desetljećima je bila ozbiljna, neistražena bolest prisavskog dijela Brodsko-posavske županije koja je odnijela mnoge živote. Posljednjih godina brojna istraživanja pridonijela su otkrivanju uzroka i gotovo nestajanju bolesti. 

Antunu iz Slavonskoga Kobaša opaka bolest odnijela je oca kada je imao 12 godina. Kaže, bolest nije birala.

- Svaka je kuća imala, imala je prije ili poslije, ali dešavalo se. Recimo, moj otac je imao nepunih 40 godina. 39 godina je imao, umro je sa 65, istaknuo je Antun Klasko iz Slavonskog Kobaša. 

Koliko je endemski nefritis teška bolest, otkriva još jedno Antunovo sjećanje.

- Kaže on, daj mi vreću od 80 kg, sad bih je sam bacio. A crven u licu. Ne bi nitko rekao da je on. To je bilo 2. veljače. 24. veljače on umre, dodao je Antun.

I gospodin Pišonić ostao je bez oca. Bolest ga je zatekla na radu u Njemačkoj.

- Iznenada. Jedna slabost, jedna bolest. I ondje su prepoznali tu bolest, kad su vidjeli da je iz Kobaša. Već onda se znalo za taj tip tzv. kobaške bolesti. Išao je na dijalizu, kazao je Antun Pišonić. 

Endemska nefropatija odnijela je velik broj stanovnika Slavonskoga Kobaša pa je mnogi i danas zovu kobaška bolest. Istraživanja su počela još sredinom 50-ih godina prošloga stoljeća. Danas se gotovo sa sigurnošću zna uzročnik. Otrov iz biljke vučja stopa.

- Poklopilo se da je definitivno uzrok vučja stopa koja je unesena u organizam preko sjemenki žita. Ljudi su je nesvjesno konzumacijom pšenice, kruha i slično unosili. Ali opet neće ona nastati kod svakoga. Nije nasljedna, ali nastaje kod genski predisponiranih osoba, poručila je Nikolina Bukal Ćaleta, spec. nefrologije, predsjednica Brodskog društva za balkansku nefropatiju.

Bolesti danas gotovo i nema, iako se pšenica i dalje sije u posavskim krajevima. Jer tehnika je obrade nakon žetve sofisticiranija, medicina je napredovala u liječenju, a mnogo se radilo i na prevenciji i edukaciji stanovnika.

- Bilo je početkom ovog stoljeća mnogo rada na edukaciji. Bili su masovni pregledi. Oni će u jednom trenutku opet zaživjeti, da se vidi stanje, kazao je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije prim. dr. sc. Ante Cvitković.

Nedavno osnovano Brodsko društvo za balkansku nefropatiju predložilo je i povremene masovne preglede stanovnika. Takav pristup podržava i umirovljeni profesor Ivan Lalić koji je zbog te bolesti izgubio oca.

- Jako pohvalno. To bi trebalo napraviti. Ja znam da je nama godinama dolazila ekipa liječnika koji su uzimali uzorke vode i hrane. Jedanput godišnje su dolazili. I nama poslije davali informaciju što dalje i kako, istaknuo je Ivan Lalić iz Slavonskog Kobaša.

Istraživanja stručnjaka iz slavonskobrodske opće bolnice ušla su u povijest medicine i endemske nefropatije, citirana su u više od tisuću znanstvenih radova.